Vratimo toplinu u domove oštećene potresom – ali bez pogoršanja klimatskih promjena!
FZOEU objavio Javni poziv za nabavu kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova
Svaka metrička tona emitiranog ugljikovog dioksida ima svoju cijenu, i to ne samo ekonomsku ili financijsku, nego i onu koja se plaća ljudskim životima. Čini se da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) zanemaruje te crne prognoze i u svojim programima prolongira našu ovisnost o fosilnim gorivima, priopćili su Znanstvenici za klimu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i ove godine nastavlja s programom sufinanciranja kupnje kondenzacijskih bojlera, a u odnosu na prošlu godinu za poticaje se osim građana Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije mogu javiti i stanovnici Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije čiji su objekti oštećeni u potresima. Tako se navodi kako će osim kupnje kondenzacijskih bojlera za pojedinačne stambene jedinice unutar obiteljskih kuća, višestambenih zgrada ili stambeno-poslovnih zgrada, FZOEU sufinancirati i kupnju te ugradnju kondenzacijskih kotlova za zajedničke kotlovnice višestambenih zgrada ili stambeno-poslovnih zgrada. Javni poziv traje do kraja kalendarske godine ili do iskorištenja sredstva, vrijedan je 32 milijuna kuna, a na njega se mogu javiti fizičke osobe, odnosno građani koji su vlasnici li suvlasnici stanova i obiteljskih kuća te upravitelji zgrada koji zastupaju vlasnike ili suvlasnike višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada.
Povodom ovog Javnog poziva u četvrtak su reagirali Znanstvenici za klimu, čije priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:
„Svaka metrička tona emitiranog ugljikovog dioksida ima svoju cijenu, i to ne samo ekonomsku ili financijsku, nego i onu koja se plaća ljudskim životima. Čini se da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zanemaruje te crne prognoze i u svojim programima prolongira našu ovisnost o fosilnim gorivima.
Mnoge nedavno objavljene znanstvene studije, među kojima ističemo najnoviju, objavljenu u respektabilnom časopisu Nature Communications, autora R. Daniel Bresslera, pokazuju upravo to. Konkretno, prema njegovom računu, svakih 4434 metričkih tona ugljikovog dioksida, dodanih u atmosferu 2020. globalno rezultira u jednoj suvišnoj smrti do 2100. Ovako izrečeno, to se ne čini toliko strašno. No, uzimajući u obzir te smrti, društveni trošak ugljika povećan je s 37 na 258 USD po metričkoj toni, što smanjenje emisija čini ekonomski znatno povoljnijim. Isplativije postaje i smanjenje emisija i potpuna dekarbonizacija do 2050. Kako je Bressler istaknuo, rezultat je „prilično velika razlika u smislu predložene klimatske politike”. Ubrzamo li smanjenje emisija umjesto nastavka njihovog neprestanog povećavanja, i preuranjene smrti bi se smanjile s oko 83 milijuna na 9 milijuna do 2100. godine.
Prema tome, to je još jedan u nizu razloga zašto svatko mora doprinijeti smanjenju emisija, a time i dati svoj prilog obuzdavanju klimatskih promjena. U našem Apelu za sustavnu klimatsku akciju ističemo:
„Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time.
To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.
To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti.“
Nitko, dakle, nije isključen iz globalnih nastojanja da se klimatska kriza obuzda. Nitko, pa tako ni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Međutim, oni su još jednom iskazali zavidnu razinu nerazumijevanja svih upozorenja znanstvenika i ozbiljnosti klimatske krize. I to nije sve! Osim upozorenja na ozbiljnost klimatske krize, oni su odlučili zanemariti i pozive naših najprominentnijih energetičara da je ovo odlična prilika da se plinski bojleri zamijene održivijim toplinskim sustavima, temeljenim na obnovljivim izvorima energije. Ne, FZOEU ima drukčije planove za Hrvatsku. U trenutku kad sve veći broj zemalja EU zabranjuje daljnju ugradnju kondenzacijskih bojlera, u trenutku kad Zeleni plan kreće u primjenu i kad se, katalizirane recentnim katastrofalnim poplavama, donose odluke o raskidu s fosilnim gorivima, među kojima je i najava poskupljenja plina za 25 %, u tom trenutku FZOEU objavljuje Javni poziv za nabavu kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova.
Na temelju svega gore rečenog, taj javni poziv možemo ocijeniti samo krajnje sramotnim izrazom neznanja i nepoznavanja globalnih potreba nametnutih sve izraženijom klimatskom krizom, kojoj već godinama ne odolijeva ni Hrvatska. Pitamo se jesu li gospoda iz FZOEU-a spremna za nekoliko godina objasniti građanima da trebaju ukloniti nedavno ugrađene plinske instalacije i zamijeniti ih održivim rješenjima? Nije li isplativije odmah učiniti taj iskorak?
I, na samom kraju, jesu li spremni odgovarati i za jedan nepotrebno izgubljen ljudski život?“, zaključuju Nikola Biliškov i Znanstvenici za klimu.
Nikola Biliškov – Znanstvenici za klimu / Ekovjesnik