Zeleni krov u prosjeku poboljšava učinkovitost solarnih panela za 3,6 %
Zelena infrastruktura pomaže nam u stvaranju održivijih gradova
Usporedbom dva solarna krova u Sydneyu, jednog bez ičega, a drugog s travom i biljkama ispod solarnih panela, otkriveno je da su potonje u prosjeku bile učinkovitije za 3,63 %, čime je njihov prosječan dnevni učinak bio 13 % veći. Veća učinkovitost postiže se zbog nižih temperatura na zelenom krovu upravo zahvaljujući njegovim biljkama. No, to nisu jedine njegove prednosti.
Krovovi dvaju susjednih poslovnih zgrada blizanki u Barangaroou, na sjeverozapadnom rubu središnje poslovne četvrti Sydneya i južno od poznatog mosta u sidnejskoj luci, istraživačima su pružili rijedak uvid u stvarne učinke zelenih krovova na solarne panele. Otkriveno je kako je solarni krov s panelima postavljenima iznad gredica biljaka znatno učinkovitiji u usporedbi s konvencionalnim solarnim krovom, odnosno da imao je prosječnu dnevnu izlaznu snagu od 39 kW ili 13,1 % veću.
Studiju pod nazivom „Green Roof & Solar Array – Comparative Research Project“ vodili su znanstvenici s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyu (UTS) Peter Irga, Fraser Torpy i Robert Fleck, a istraživanje je provedeno na konvencionalnom solarnom krovu zgrade International House i zelenom – biosolarnom krovu zgrade Daramu House. Istraživanje je financiralo Gradsko vijeće Sydneya.
Solarni krovovi dvaju zgrada blizanki tijekom osam mjeseci istraživanja proizvodili su značajne količine solarne energije, pri čemu je konvencionalni proizveo 59,5 MWh, a zeleni ili biosolarni krov 69 MWh.
- Krov zgrade Daramu House (Barangaroo, Sydney) prekriven je autohtonim travama i biljkama, a za njegovo uređenje zaslužan je australski studio za krajobraznu arhitekturu Junglefy. © Ben Guthrie & Brett Boardman / Tzannes
Unatoč velikim sličnostima zgrada i njihovom položaju, utjecaj urbane geometrije na sunčevo zračenje na svakom se krovu najbolje očituje izvan sati tijekom kojih je sunčeva svjetlost bila na svom vrhuncu. Tijekom ovih sati, biosolarni krov ipak je proizvodio oko 6 % više električne energije, dok se učinkovitost prije i nakon ovih sati kreće od -3,6 do +16 %, navodi se u studiji. Nakon korekcija utvrđeno je da su solarni paneli na zelenom krovu u prosjeku bili 3,63 % učinkovitiji. Slijedom toga, tijekom osmomjesečnog razdoblja istraživanja, zeleni krov je proizveo dodatnih 9,5 MWh zelene električne energije, što odgovara maloprodajnoj tržišnoj vrijednosti od 2.595 dolara.
- Biosolarni krov na zgradi Daramu House je bio i do 20 °C hladniji / Istraživački tim UTS
Smatra se da ovo povećanje učinkovitosti proizlazi iz činjenice da je zeleni krov tijekom dana ostao daleko hladniji od tradicionalnog betonskog, što znači da se paneli nisu pregrijali te su stoga imali bolje performanse. U nekim je slučajevima zeleni krov bio čak 20 °C hladniji, a temperature su također znatno manje varirale.
Iako su sve popularniji, trenutno se ne raspolaže dovoljnim brojem istraživanja koja bi potvrdila prednosti zelenih krovova. Nadalje, „postoji vrlo malo istraživanja koja uspoređuju slične zgrade koje su izložene sličnim uvjetima okoline zbog neposredne blizine", ističe se u studiji.
Osim toga, otkriveno je da se na zelenom krovu znatno unaprijedila bioraznolikost: broj vrsta insekata povećao se čak devet puta, a to je privuklo i četiri puta veći broj ptičjih vrsta. Također, zabilježeno je smanjenje nekih onečišćivača zraka, poboljšano upravljanje oborinskim vodama, kao i izolacija zgrade. Između ostalog, pokazalo se da bi biosolarni krov mogao smanjiti otjecanje oborinskih voda za više od 600 litara u sekundi u usporedbi s konvencionalnim solarnim krovom.
- Biosolarni krov na zgradi Daramu House je tijekom osam mjeseci apsorbirao oko devet tona stakleničkih plinova / Istraživački tim UTS
„Smanjenje površinske temperature pokazuje kako bi zeleni krovovi mogli imati važnu ulogu u borbi protiv učinka urbanog toplinskog otoka, što je velik problem naših gradova“, kazao je Peter Irga te dodao kako je zeleni krov također apsorbirao gotovo devet tona stakleničkih plinova, čime se postigao učinak sadnje čak 110 stabala.
„S obzirom na sve pozitivne utjecaje, a unatoč većim ulaganjima, zelena infrastruktura je možda najjednostavnije i najučinkovitije sredstvo koja nam može pomoći u stvaranju održivijih gradova“, zaključuje Irga.
Autori napominju kako su rezultati studije značajni, unatoč činjenici da su njome obuhvaćena samo dva krova. Studija je objavljena 1. rujna 2021., a dostupna je putem sljedeće poveznice.
S.F. / Ekovjesnik