Europljani snažno podupiru znanost i tehnologiju

Objavljeno istraživanje Eurobarometra o „znanju i stavovima europskih građana o znanosti i tehnologiji”

U četvrtak 23. rujna objavljeni su rezultati istraživanja Eurobarometra o „znanju i stavovima europskih građana o znanosti i tehnologiji” koji pokazuju da čak devet od 10 građana EU-a ili 86 % smatra da je ukupni utjecaj znanosti i tehnologije pozitivan, priopćila je Europska komisija.

Osim toga, građani Europske unije očekuju da će niz tehnologija koje se trenutačno razvijaju pozitivno utjecati na naš način života u sljedećih 20 godina. To se posebno odnosi na solarnu energiju (92 %), cjepiva i borbu protiv zaraznih bolesti (86 %) te umjetnu inteligencija (61 %).

Nadalje, rezultati pokazuju visoku razinu zanimanja za znanost i tehnologiju (82 %), a građani bi više o tome željeli saznati u gradskim vijećnicama, muzejima i knjižnicama (54 %). U mnogim se područjima posljednjih godina povećao interes građana EU-a za znanost i tehnologiju, kao i njihova očekivanja i angažman u pogledu znanosti i tehnologije. Ispitanici najčešće spominju zdravlje i zdravstvenu skrb te borbu protiv klimatskih promjena kad ih se pita u kojim područjima istraživanja i inovacije mogu pridonijeti promjenama. Ti su rezultati u skladu sa sve većim zanimanjem za nova medicinska otkrića koja su od 2010. porasla s 82 % na 86 %, ističe se u priopćenju Europske komisije.

„Ohrabrujući je općenito pozitivan stav prema znanosti i tehnologiji. Znanost i tehnologija ključni su u borbi protiv koronavirusa, klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti, kao i za niz drugih gorućih izazova. Istovremeno moramo uzeti u obzir i zabrinutost građana da od znanosti i tehnologije nemaju svi jednake koristi. Moramo posvetiti više pozornosti rodnoj dimenziji kad je riječ o sadržaju istraživačkih projekata i istražiti mogućnosti da građani i drugi dionici budu više uključeni u istraživanja i inovacije." - izjavila je povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel.

Istraživanje Eurobarometra otkriva i izazove u području istraživanja i inovacija. Mnogi građani EU-a smatraju da znanost i tehnologija uglavnom doprinose poboljšanju života onih koji su već u boljem položaju (57 %) te smatraju da se ne obraća dovoljno pozornosti na razlike između potreba žena i muškaraca (23 %). Više od polovine smatra da su istraživači u Kini (58 %), SAD-u (57 %) i Japanu (54 %) u prednosti u odnosu na istraživače u EU-u u pogledu znanstvenih otkrića. Razine znanstvenih spoznaja pokazuju i velike razlike među različitim dijelovima društva.

Građani EU-a imaju pozitivno mišljenje o znanstvenicima i njihovim ključnim karakteristikama, kao što su inteligencija (89 %), pouzdanost (68 %) i spremnost na suradnju (66 %). Više od dvije trećine (68 %) smatra da bi znanstvenici trebali sudjelovati u političkim raspravama kako bi se osiguralo da se u odlukama uzimaju u obzir znanstveni dokazi.

Većina se građana EU-a o promjenama u području znanosti i tehnologije informira putem televizije (63 %), nakon čega slijede internetske društvene mreže i blogovi (29 %) te novine na internetu ili u tiskanom obliku (24 %). Velika većina (85 %) smatra da je interes mladih za znanost neophodan za buduće blagostanje. Osim toga, većina je mišljenja da se uključivanjem laika u istraživanje i inovacije osigurava da znanost i tehnologija uzimaju o obzir potrebe i vrijednosti društva (61 %).

Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 %) smatra da bi vlade trebale osigurati da svi imaju koristi od novih tehnologija, a više od tri četvrtine ispitanika (79 %) mišljenja je da bi vlade trebale osigurati da se privatna poduzeća angažiraju u borbi protiv klimatskih promjena.

Dosad najveće istraživanje Eurobarometra o znanosti i tehnologiji

Novo istraživanje Eurobarometra o znanosti i tehnologiji dosad je najveće po broju sudionika (37.103 ispitanika) i zemalja obuhvaćenih istraživanjem (38 zemalja, uključujući države članice EU-a, zemlje proširenja EU-a, države EFTA-e i Ujedinjenu Kraljevinu). Istraživanje je provedeno između 13. travnja i 10. svibnja 2021., prvenstveno putem osobnih intervjua.

Sudjelovanje građana, lokalnih zajednica i civilnog društva bit će u središtu novog europskog istraživačkog prostora kako bi se postigao veći društveni učinak i veće povjerenje u znanost.

Obzor Europa, novi program EU-a za istraživanja i inovacije (2021. – 2027.), pridonijet će snažnijoj interakciji znanosti i društva promicanjem zajedničke izrade programa istraživanja i inovacija te izravnim uključivanjem građana i civilnog društva u istraživanje i inovacije. To će se realizirati na razini programa i u okviru namjenskih aktivnosti, uz istodobno praćenje doprinosa građana i prihvaćanja istraživanja i inovacija u društvu.

Europska komisija / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimtova slika rekonstruirana pomoću moderne tehnologije

Monumentalnu sliku „Die Medizin“ Gustav Klimt naslikao je oko 1900. godine. Nažalost, djelo je uništeno u vrijeme nacizma, a zahvaljujući umjetnoj inteligenciji slika je uspješno rekonstruirana. Prije nekoliko dana njezina replika otkrivena je na pročelju istraživačke zgrade Medicinskog sveučilišta u Beču.

Europljanke i Europljani još uvijek imaju općenito pozitivan stav prema EU-u, ali traže reforme

Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti, izvijestio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Radionica „Izazovi korištenja umjetne inteligencije“

Kako razvijati i najbolje iskoristiti umjetnu inteligenciju u različitim područjima života i rada? Odgovor na to pitanje nudi vam besplatna online radionica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj koja će se održati u srijedu 2. lipnja 2021. od 10:00 do 13:30, u suradnji sa stručnjacima Visokog učilišta Algebra.

Prvi strateški plan programa Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2024.

Strateški plan novost je u programu Obzor Europa (Horizon Europe), a njime se utvrđuju strateške smjernice za usmjeravanje ulaganja u prve četiri godine njegove provedbe kako bi istraživanja i inovacije u EU-u pridonosila ostvarivanju njegovih prioriteta, uključujući klimatski neutralnu i zelenu Europu, Europu spremnu za digitalno doba i gospodarstvo u interesu građana.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER