Europljanke i Europljani još uvijek imaju općenito pozitivan stav prema EU-u, ali traže reforme

U odnosu na europski prosjek, građani i građanke Hrvatske zadovoljniji su odgovorom EU-a na pandemiju

Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti, izvijestio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Novo istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, provedeno u ožujku i travnju 2021., ukazuje na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini.

Više od polovine Europljana već osjeća posljedice virusa COVID-19 na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti

Krajem prvog kvartala 2021., 31 % Europljana već je osjećalo negativne posljedice pandemije na osobna primanja, a dodatnih 26 % ih očekuje u budućnosti. Iako 57 % ispitanika predstavlja jasnu većinu europskog prosjeka, između članica postoje važne razlike koje se trebaju uzeti u obzir. Tako su primjerice financijski izazovi najviše prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima. U Hrvatskoj 31 % ispitanika kaže da je pandemija već negativno utjecala na njihove osobne financije, a 37 % očekuje posljedice u budućnosti.

Mjere zatvaranja: dobrobit za zdravlje važnija od gospodarske štete

Unatoč financijskim posljedicama pandemije zbog mjera zatvaranja, većina ispitanika (58 %) vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Ovo mišljenje prevladava u većini EU država članica i navodi na zaključak o promjeni stajališta u usporedbi s drugom polovinom 2020. godine. Naima, prema rezultatima istraživanja EP-a iz 2020., nešto više građana tada je procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravstvene dobrobiti.

Osam od deset Europljana zna za EU mjere aktivirane prošlog ljeta, ali samo ih polovina ispitanika odobrava

Europljani su svjesni napora Europske unije u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 i njezinih posljedica: osam od deset ispitanika čulo je, vidjelo ili pročitalo nešto o mjerama ili aktivnostima koje je EU poduzeo u odgovoru na pandemiju. Gotovo polovina (48 %) zna i koje su to mjere. Unatoč toj visokoj razini, u prosjeku samo 48 % ispitanika u EU-u izražava zadovoljstvo mjerama, a njih 50 % kaže da nije zadovoljno.

U Hrvatskoj je, u odnosu na europski prosjek, veći udio zadovoljnih građana odgovorom EU-a na pandemiju (61 %), a nezadovoljstvo izražava 39 % ispitanih. I kad je riječ o solidarnosti među državama članicama, u Hrvatskoj je više zadovoljnih ispitanika (53 %) nego u prosjeku na EU razini (44 %).

Istraživanje za ovogodišnji proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 15. ožujka do 14. travnja 2021. u 27 država članica EU-a. Korištena je metodologija osobnih intervjua, nadopunjena online razgovorima, gdje je to bilo potrebno zbog pandemije. Ukupno je ispitano 26.669 građana, od toga 1.027 u Hrvatskoj. Potpuno izvješće dostupno je na sljedećoj poveznici.

 

  • Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

U Rijeci održana rasprava na temu mladih i kulture

U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u Rijeci je organizirao raspravu na temu mladih i kulture na kojoj je bilo riječi o europskim programima potpore, suradnji institucija i umjetnika, ostavštini programa Rijeka EPK 2020. te novim kulturnim formatima.

77 posto Europljana želi da se potpora EU-a veže uz poštovanje vladavine prava

U novoj anketi koju je naručio Europski parlament i koja je provedena početkom listopada 2020. gotovo osam od deset ispitanika (77 %) diljem EU-a podržalo je ideju da bi EU državama članicama trebao osigurati financijska sredstva samo ako nacionalna vlada poštuje vladavinu prava i demokratska načela. Najmanje sedam od deset ispitanika slaže se s tom izjavom u 26 država članica EU-a. U Hrvatskoj, tog je mišljenja 74 % ispitanika.

Budućnost Europe: Hrvate terorizam zabrinjava više od klimatskih promjena

Istraživanje na razini EU-a pokazalo je da Europljani podupiru pokretanje Konferencije o budućnosti Europe. Velik broj njih smatra kako će kriza koronavirusa utjecati na budućnost Unije, dok se uvjerljiva većina (92 %) diljem država članica slaže da glas EU građana treba više uzimati u obzir pri odlukama koje se odnose na budućnost Europe.

Budućnost Europe: suradnja s građanima radi izgradnje otpornije Europe

Zdravlje, klimatske promjene, socijalna pravednost, digitalna transformacija, uloga EU-a u svijetu te kako ojačati demokratske procese kojima se upravlja EU-om su teme u skladu s općim prioritetima EU-a i pitanjima koja postavili građani, koji će, u konačnici, odlučiti će o kojim će se temama raspravljati na Konferenciji o budućnosti Europe.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER