EU planovi za oporavak od pandemije predstavljaju prijetnju prirodi!

Zelena akcija: Kako europski fond za oporavak ne uspijeva zaštititi prirodu i što se još može spasiti?

Mjere financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost, teškog 672,5 milijardi eura, ne samo da nisu uspjele zaštititi i obnoviti prirodu, već bi neke od njih mogle prouzročiti dodatnu štetu.

Zaključak je to nove publikacije „Pogled iza kulisa zelenog oporavka“ („Behind the green recovery“) u čijoj je izradi sudjelovala i Zelena akcija. Europska komisija je tvrdila da će osigurati „zeleni oporavak“ diljem Europe, no analiza udruga otkriva neuspjeh EU fonda za oporavak da se uhvati u koštac s jednom od najvećih kriza današnjice – onom gubitka bioraznolikosti. Osim toga, ona upozorava na ulaganja i reforme koji su uvršteni u planove oporavka devet zemalja srednje i istočne Europe, a potencijalno su štetni za prirodu.

„Alarmantno stanje bioraznolikosti u EU-u zahtijeva hitnu akciju, a ogromna količina trenutno dostupnih EU fondova pruža jedinstvenu priliku da se napokon počne ozbiljnije baviti rješavanjem ove krize. Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. navodi da će za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u Europi biti potrebna ulaganja od minimalno 20 milijardi eura godišnje. Međutim, za projekte zaštite i obnove prirode, ključne za ostvarivanje ciljeva Strategije, dodijeljeno je manje od jedan posto Fonda za oporavak. U slučaju Hrvatske, radi se o oko 0,5 posto budžeta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Što je još gore, neki od projekata uvrštenih u planove oporavka vjerojatno će prouzročiti dodatnu štetu bioraznolikosti“, navodi se u priopćenju Zelene akcije.

Primjerice, projekti za upravljanje vodama uključeni u hrvatski, latvijski, mađarski i poljski plan oporavka, između ostalog, predviđaju aktivnosti poput izgradnje akumulacija, crpnih stanica, brana, nasipa i kanala, i to često u osjetljivim, i s aspekta zaštite prirode, vrijednim područjima, poput Nature 2000. Iako je Mehanizam za oporavak i otpornost državama članicama pružio jedinstvenu mogućnost za ozbiljan zaokret prema održiv(ij)im praksama, uključujući i u sektoru upravljanja vodama, većina ih je odabrala iskoristiti dostupna sredstva za financiranje uobičajenih aktivnosti, u potpunosti ignorirajući njihov utjecaj na bioraznolikost.   

Analizirani projekti iz Bugarske i Latvije, čiji je cilj povećati količinu energije dobivene iz obnovljivih izvora, upućuju pak na potencijalne konflikte između mjera za ublažavanje klimatskih promjena i bioraznolikosti. Tako, primjerice, pojednostavljivanje izdavanja dozvola za gradnju vjetroelektrana u šumskim područjima u Latviji ukazuje na potrebu procjene utjecaja takvih projekata i na druge sastavnice okoliša. Te se probleme moglo izbjeći boljim (prostornim) planiranjem i uvažavanjem komentara i ekspertize organizacija civilnog društva. 

Mnogi od tih projekata planirani su i ispregovarani iza zatvorenih vrata, bez da su javno podijeljene informacije o njihovim lokacijama te bez prave procjene njihova utjecaja na prirodu. Potencijalne štete neće biti moguće samo tako poništiti te analizirani primjeri dokazuju potrebu za procjenom utjecaja svih projekata koje financira EU (i) s aspekta bioraznolikosti, zaključuju u Zelenoj akciji.   

Skraćena verzija publikacije „Pogled iza kulisa zelenog oporavka“ (na hrvatskom jeziku), u čijoj je izradi sudjelovao i Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije, dostupna je putem sljedeće poveznice. Cijelu publikaciju na engleskom jeziku, sa studijama slučaja iz drugih zemalja, možete preuzeti ovdje.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Berlin i Pariz se krajem 2023. povezuju izravnom željezničkom linijom

Petnaest godina suradnje najvećih europskih željeznica – francuskog SNCF-a i njemačkog Deutsche Bahna, rezultiralo je prijevozom gotovo 25 milijuna putnika. Ova značajna obljetnica bila je prigoda za posebnu ponudu karata po izuzetno povoljnim cijenama, ali i najavu nove izravne linije između dva glavna europska grada.

Krajem rujna predstavljanje Poziva za izradu strategija zelene urbane obnove

Udruga gradova u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH u srijedu 28. rujna organizira hibridnu radionicu za gradove potencijalne prijavitelje na najavljeni Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove koji se provodi u okviru reformskih inicijativa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER