ZEZ: Vladine mjere ne nude rješenje za olakšanje ulaganja u solarnu energiju za kućanstva
Vladin paket mjera fiksirao je cijene električne energije do 31. ožujka 2023., a što dalje? Rješenje je u solarnoj elektrani!
„Smatramo da u zemlji s velikim solarnim potencijalom poput Hrvatske, a posebno u jeku energetske krize, svim građanima treba maksimalno olakšati ulaganje u solarnu energiju“, ističu u ZEZ-u te slijedom najave mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata predlažu dugoročnija rješenja.
U Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) pozdravljaju mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, no istovremeno upozoravaju da su mjere ograničenog trajanja, ne adresiraju administrativne prepreke u realizaciji solarnih elektrana te isključuju mogućnost ulaganja u solarnu energiju za brojne građane koji ne žive u obiteljskim kućama, odnosno nemaju uvjete za ugradnju vlastite elektrane. Kao takve, ne nude stvarno rješenje za pristup solarnoj energiji za kućanstva, koja građane može štititi od promjena cijena i kriza puno duže od jedne zime.
Ulaganje u vlastitu solarnu elektranu bilo je jedno od najboljih mogućih ulaganja današnjice i prije nego što je nastupila energetska kriza. S rastom cijena energenata, to ulaganje postalo je još isplativije, ali i potrebnije kako bi se kućanstva samostalnom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora zaštitila od drastičnog povećanja cijene električne energije. To ulaganje vrijedno je i zato što je dugoročno - životni vijek jedne solarne elektrane iznosi oko 25 godina.
„Ipak, brojna hrvatska kućanstva redovito nailaze na prepreke u realizaciji te ideje. Dok je jednima problem financiranje, drugi zapinju u administrativnom procesu. Za primjer, kroz jedan od nagradnih natječaja koje smo proveli, za pet kućanstava je osigurana potpuno besplatna realizacija solarne elektrane. Više od 12 mjeseci nakon ugradnje i brojnih urgiranja prema lokalnim ispostavama HEP-a, čak četiri od pet kućanstava i dalje čeka na priključenje na elektroenergetsku mrežu! Slučajevima poput ovog svjedočimo i u našoj Facebook grupi Solarni klub, koja okuplja gotovo 30.000 građana iz cijele Hrvatske zainteresiranih za korištenje solarne energije, od kojih mnogi na svakodnevnoj bazi iznose slična iskustva“, ističu u ZEZ-u.
Dio građana istovremeno nije u mogućnosti ugraditi vlastitu solarnu elektranu iz drugačijih razloga. Neki od njih žive u stambenim zgradama, neki jednostavno ne zadovoljavaju administrativno-tehničke uvjete za ugradnju. Oni su trenutno isključeni iz tranzicije na obnovljive izvore energije, a tako i prilike da se dugoročno zaštite od poskupljenja cijene električne energije.
„Smatramo da u zemlji s velikim solarnim potencijalom poput Hrvatske, a posebno u jeku energetske krize, svim građanima treba maksimalno olakšati ulaganje u solarnu energiju“, ističu u ZEZ-u te slijedom najave mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, predlažu da te mjere istovremeno slijede i dugoročnija rješenja:
Financijske mjere
Kontinuiran i dugoročno održiv pristup raznovrsnim prilikama za sufinanciranje troškova realizacije solarnih elektrana za kućanstvo:
- Preraspodjelom sredstava dostupnih kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) tako da se omogući cjelogodišnji, kontinuirani pristup sufinanciranju ugradnje solarnih elektrana za kućanstva;
- Uspostavljanjem financijske podrške za ulaganje u obliku povoljnijih „solarnih“ kredita s niskom kamatnom stopom (1-2 %);
- Uspostavom fonda za energetski siromašna kućanstva za ulaganje u solarnu energiju koji će pokrivati inicijalni trošak ulaganja.
Procesne mjere
- Ishođenje potrebnih dozvola i priključenje solarnih elektrana na mrežu po prioritetnom postupku. Idealno u trajanju do 15 dana, a maksimalno u okviru zakonski definiranih rokova čije je probijanje u praksi sada već standard.
- Uvesti sustav praćenja i kontrole obračuna. Potrebno je osigurati da svi opskrbljivači prilikom obračuna električne energije za kućanstva kao korisnike postrojenja za samoopskrbu poštuju regulatorni okvir i obračunavaju naknadu za preuzete viškove u skladu s Člankom 51. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (OIEiVuK).
- Izmjenom postojećeg zakonodavnog okvira građanima omogućiti ulaganje u solarne elektrane na javnim objektima poput škola, vrtića, bolnica, sportskih dvorana i dr.
- Poboljšati zakonodavni okvir koji se odnosi na Energetske zajednice građana i Zajednice obnovljivih izvora energije umanjenjem postojećih ograničenja, poput obaveze da se svi članovi nalaze u istom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, da su svi spojeni na istu transformatorsku stanicu, da zajednica mora djelovati temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i da mora prolaziti izuzetno zahtjevan proces registracije energetske djelatnosti, čak i za osnovno dijeljenje energije unutar energetske zajednice.
Mjere izgradnje kapaciteta
- Osigurati barem jedan obrazovni program za instalatere solarnih elektrana po županiji, da dugoročno budemo spremni odgovoriti na povećanje interesa za ulaganje u solarnu energiju.
- Osigurati sredstva iz dostupnih EU fondova za povećanje stručnih kapaciteta u jedinicama lokalne samouprave za informiranje građana na temu solarne energije i za osiguranje sufinanciranja troškova realizacije solarnih elektrana.
„Smatramo da Hrvatska treba više koristiti potencijal solarne energije koji joj je na raspolaganju za dugoročnu zaštitu svojih građana od promjena i kriza na tržištu električne energije. Ono je ujedno nužno za ograničavanje količine ugljika koja ubrzava globalno zagrijavanje i klimatsku krizu te zadržavanje porasta temperature do 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama. Te ambicije su dostižne, ali zahtijevaju sustavan, sveobuhvatan i održiv pristup koji uključuje građane i lokalne zajednice kao ravnopravne aktere u energetici“, zaključuju u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ).
Ekovjesnik