EU 2016. reciklirala više od 40 % plastičnog otpada
Europske zemlje mjere porast u recikliranju plastičnog otpada u odnosu na 2014. godinu
Članice Europske unije (28+2) reciklirale su 2016. godine 6,8 milijuna tona od ukupno 16,7 milijuna tona plastičnog otpada ili čak 40,9 %, stoji u izvještaju koji je za PlasticEurope i EPRO (European Association of Plastics Recycling and Recovery Organisations) izradio Conversio. Time je daleko nadmašen propisani minimum Europske unije od 22,5 %.
Europsko udruženje nacionalnih organizacija zaduženih za organiziranje i promoviranje recikliranja i obnavljanja plastike (EPRO) poručuje da dobiveni podaci pokazuju kako se nacionalni planovi za recikliranje u Europi, temeljeni na strategiji proširene odgovornosti proizvođača (EPR), uspješno provode. Svaka članica EU ima vlastiti cilj za recikliranje i obnovu energije, a ciljevi su regulirani temeljem Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži Europske Unije koji je u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća (94/62/EU).
Sve EU članice 28+2 su u 2016. godini nadmašile propisani minimum Unije od 22,5 % recikliranja. Pritom je 26 država (u 2014. 24 države) recikliralo više od 30 %, a 15 država premašilo je čak 40 %. Češka se 2014. godine nalazila na vrhu sa stopom recikliranja od čak 51,2 %, a slijedile su je Njemačka, Nizozemska, Švedska, Irska i Španjolska.
„U ovome trenutku u zemljama članicama EU postoji neusporediv interes i fokus na upravljanje plastičnom ambalažom. Ovi statistički podaci ključni su za razumijevanje trenutnog stanja u cijeloj Europi i pronalaženju mogućih načina unapređenja recikliranja plastične ambalaže u kućanstvima te komercijalnom i poljoprivrednom sektoru“, komentira Stuart Foster, glavni izvršni direktor RECOUP-a i voditelj EPRO-a.
Plastični otpad u kućanstvu nasuprot otpadu trgovine i industrije
64 % plastičnog otpada namjenjenog za recikliranje dolazi iz kućanstava, a preostalih 36 % iz trgovine i industrije. Stopa recikliranja za trgovački i industrijski sektor dostiže 46,5 % (42,8 % u 2014.), dok za kućanstva iznosi 37,8 % (37,7 %).
Njemačka, Nizozemska, Finska, Island, Italija, Norveška, Portugal, Španjolska i Švedska pri praćenju količina plastičnog otpada u kućanstvima obuhvaćaju sve vrste plastične ambalaže, bilo da je riječ o odvojenom prikupljanju frakcija plastike, prikupljanju s ostalom plastičnom ambalažom (žuti kontejner) ili razvrstavanju u sortirnicama mješovitog komunalnog otpada.
U ostalim državama, poput Austrije i Ujedinjenog Kraljevstva, neki dijelovi zemlje prikupljaju sve vrste plastične ambalaže, dok se preostale regije koncentriraju samo na pakiranja od čvrste plastike. Njemačka, Nizozemska, Finska, Island, Norveška i Švedska pritom primjenjuju sustav povratne ambalaže za većinu boca za pića.
U Belgiji, Francuskoj i Švicarskoj EPR-sustavi se fokusiraju na čvrstu plastiku (boce), no Francuska planira postepeno proširenje kako bi sustav obuhvatio sve vrste plastične ambalaže. Kako razvrstavati, reciklirati i obnoviti različite vrste plastične ambalaže ključne su teme radne grupe EPRO-a. Povrh svega, ključni problem za EPRO predstavlja izmjena dizajniranja plastičnih proizvoda koja se spominje i u novoj EU Strategiji za plastiku.
Više energetske oporabe i manje odlaganja
Energetska oporaba dosegla je u 2016. godini 38,8 % (38,5 % u 2014.), a sveukupno 79,7 % (78 %) svih vrsta otpada plastične ambalaže oporabljeno je u 2016., dok je ostatak završio na odlagalištima ili bio spaljen bez energetske oporabe; 3,4 milijuna tona plastične ambalaže završile su na odlagalištima prošle godine.
Među zemljama članicama EU još uvijek postoje velike razlike u rezultatima energetske oporabe. Tako većina sjevernoeuropskih zemalja oporabljuje čak 90-100 % svog plastičnog otpada, dok neke druge zemlje većinu svog nerazvrstanog plastičnog otpada još uvijek odlažu na odlagalištima.
Općenito o plastičnom otpadu u svijetu
Rezulatat recikliranja plastične ambalaže od 40 % bolji je od drugih načina upotrebe plastike te time podiže prosječnu stopu recikliranja svih oblika plastike. Sveukupna stopa reciklinja plastike iznosila je 31,1 % u 2016. godini, navode u EPRO-u.
Kanada
Ne postoje nikakve nacionalne statistike za recikliranje po kućanstvima zato što je svaka provincija odgovorna za implementaciju EPR-sustava za ambalažu i papir. Prema tome, ne postoji nikakva standardna metoda za mjerenje uspješnosti recikliranja materijala. Ipak, sljedeće stope predstavljaju recikliranje plastične ambalaže u kanadskom kućanstvu danas:
- PET boce: 56 % - 58 %
- HDPE boce: 45 % - 65 %
- plastični omoti: 7 % - 27 %
- ostala plastika: 22 % - 37 %
EPRO ističe da se ovi rasponi odnose samo na kućansku ambalažu te ne uključuju materijale prikupljene iz trgovačkog i industrijskog sektora.
Statistika za PET boce u Južnoj Africi
Industrija prikupljanja i recikliranja PET ambalaže u Južnoj Africi bilježi neprestan porast. Prema lokalnoj organizaciji PETCO, ukupno PET tržište u zemlji naraslo je za 15 % u 2016., s 210.000 na 241.000 tona, sa sektorom za pića koje je odgovorno za 68 % ovog tržišta.
Već drugu godinu za redom, stopa prikupljanja PET boca za recikliranje dosegla je zadani cilj, s više od 90.000 tona boca, obuhvaćajući preko 55 % svih PET boca na tržištu ili čak 2 milijarde boca. Većina ih je prerađena u poliesterska vlakna ili reciklirana u PET ambalažu za prehrambene ili neprehrambene proizvode čime se zatvara krug u recikliranju boca.
Od 2004. godine južnoafrički sektor za PET-recikliranje postigao je porast s 9.800 tona (16 %) recikliranih PET boca na 90.000 tona (54 %) u 2016. godini. Ovaj porast u obnovi i recikliranju rezultirao je stvaranjem prihoda za oko 60.000 stanovnika.
Plastični otpad u poljoprivredi
Nekoliko EPRO članica također je aktivno i u poljoprivrednom sektoru, prikupljajući i obnavljajući poljoprivrednu ambalažu i ostalu neambalažnu plastiku uz dodatak ambalaže od čvrste plastike. Dosad nisu postojale europske statistike koje bi pokrivale podatke isključivo za poljoprivrednu plastiku.
Stoga je 2011. godine EPRO osnovao i radnu skupinu koja se fokusira samo na prikupljanje i obnovu plastičnog otpada iz poljoprivrednog sektora. Ova stručna skupina izmjenjuje znanja i najbolje metode među članova EPRO-a i umrežena je s ostalim organizacijama.
Anamarija Beljan / Ekovjesnik