Zadarska riva konačno će dobiti svoju špinu
Javne špine potrebne su i na drugim lokacijama, primjerice, u Perivoju Vladimira Nazora i na Muraju
Sada je i službeno potvrđeno! U sklopu rekonstrukcije Obale kralja Petra Krešimira IV., kao i rekonstrukcije i dogradnje postojećeg gata, zadarska riva dobit će i svoju špinu s besplatnom pitkom vodom.
Zadarska riva oduvijek je imala važnu ulogu u životu građanki i građana Zadra. Kao šetnica je idealno orijentirana prema suncu i moru, predstavlja mjesto susreta, druženja i događaja te ugodnih šetnji s pogledom na Zadarski kanal, otoke i „najljepši zalazak sunca na svijetu“. Sada je potvrđeno kako će u sklopu EU projekta „Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar - Poluotok” zadarska riva konačno dobiti i svoju špinu s besplatnom pitkom vodom.
Ovu vijest za HRT Radio Zadar potvrdio je Robertino Dujela, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra. „Nerijetke su intervencije u prostoru rubnih mjesnih odbora gdje realiziramo priključak, postavimo špinu na omiljena okupljališta građana bilo da je riječ uz sportske terene, trgove i slično. Daleko izazovniji su zahtjevi postavljanja špina u povijesnoj jezgri, zoni obuhvata konzervatora jer sam dizajn zahtijeva projektiranje uz prethodne suglasnosti nadležnih službi“, kazao je Dujela u razgovoru za HRT Radio Zadar. Dodao je kako je „zasad javno dostupna pitka voda na Trgu pet bunara i Trgu Petra Zoranića dok će planiranom rekonstrukcijom i obnovljena Riva dobiti svoju špinu.“
Na obnovljenoj Rivi svoje mjesto dobit će i špina s besplatnom pitkom vodom © Lučka uprava Zadar / zadarska-riva.hr
Prema riječima Saše Šimprage, autora projekta „Žedni grad”, „javno dostupna pitka voda pokazatelj je komunalnog, javno-zdravstvenog i civilizacijskog standarda.“ Saša Šimpraga je provodeći istraživanje u nizu dalmatinskih gradova naišao na poražavajuće podatke. Split ističe kao grad koji najbolje stoji s javnim špinama, dok je Trogir na dnu ljestvice. „Nedostatak javno dostupne pitke vode je alarmantan. Zadar je tu možda u najnezavidnijoj situaciji. To je grad s izrazito niskim komunalnim standardom po pitanju u javnom prostoru dostupne besplatne pitke vode.“ – kazao je za HRT Radio Zadar.
„Paradoks je u tome što s jedne strane imate grad izrazito bogate povijesti u kojem je javno dostupna voda i kroz mrežu bunara i javnih česmi uvijek imala svoje mjesto, a danas je to svedeno na nekoliko, uglavnom, neispravnih špina“, dodao je Šimpraga uz napomenu kako je temeljem projekta „Žedni grad” Grad Zadar prepoznao inicijativu i stavio u funkciju špine na Trgu pet bunara.
Doživljaj prelijepog zadarskog Trga pet bunara potpuniji je i daleko ljepši uz žubor vode © Ekovjesnik
Potreba za špinom u najvećem zadarskom parku
Osim što je najveći, zadarski Perivoj Vladimira Nazora je izuzetno važna rekreacijska zona koja još uvijek nema javnu špinu. Perivoj je podignut 1890. godine na bivšoj gradskoj utvrdi Forte i to zaslugom austrijskog namjesnika za Dalmaciju Dragutina Blažekovića, po kojem je kasnije i nazvan. Perivoj je do danas ostao sačuvan u nepromijenjenoj veličini, a nakon Drugog svjetskog rata je obnovljen i 1968. godine proglašen spomenikom prirode.
Kako ističe Saša Šimpraga, perivoj svakodnevno koristi velik broj Zadranki i Zadrana svih uzrasta, a kako se u perivoju neposredno uz povijesnu cisternu nalazi hidrant, na tom se mjestu predlaže postavljanje javne špine. „Omogućavanjem besplatno dostupne pitke vode u parku ujedno bi se i afirmirala sama uloga cisterne koja je kroz povijest napajala Zadar, a uvođenjem besplatne pitke vode u njenoj neposrednoj blizini baština se nadograđuje kroz suvremene i stvarne potrebe grada“, kaže Šimpraga.
Time bi se znatno unaprijedio komunalni standard parka i tog dijela Zadra, s obzirom da uz sve toplija ljeta javno dostupna besplatna pitka voda postaje i sve važnija javnozdravstvena potreba. Osim toga, primjeri brojnih europskih i svjetskih gradova pokazuju kako se širenjem mreže punktova s besplatnom pitkom vodom značajno doprinosi smanjenju upotrebe jednokratne plastične ambalaže, a time i smanjenju nastanka plastičnog otpada koji se još uvijek nedovoljno reciklira, a nerijetko završava i u moru.
© Žedni grad / Goethe-Institut Kroatien
Podsjetimo, u sklopu projekta „Žedni grad“ autora Saše Šimprage koji je Goethe-Institut Kroatien provodio u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD, u listopadu 2021. odvijao se program posvećen (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zadra. Program je uključivao urbanu intervenciju, šetnju za građane kojom se tematizirala pitka i druga voda u središtu grada, tribinu o stanju, mogućnostima i potrebi nove mreže javnih česmi u Zadru, kao i urbanističku radionicu „Gradionica“ u suradnji s Društvom arhitekata Zadra na kojoj su sudjelovali i njemački arhitekti te književni natječaj za pjesmu na temu pitke vode. Zahvaljujući provedbi ovog projekta Grad Zadar je prepoznao vrijednost inicijative i stavio u funkciju špine na Trgu pet bunara. Zadarski dio projekta „Žedni grad“ nastavljen je na zagrebački koji je započeo 2020. godine, a bavio se propitivanjem mogućnosti podizanja komunalnog standarda zagrebačkog Trga bana Jelačića ponovnim uvođenjem funkcije pitke vode na Manduševcu.
S.F. / Ekovjesnik