Novo istraživanje otkriva ogroman potencijal agrosolarstva u Europi

Rezultati istraživanja Sveučilišta u Aarhusu pokazuju da u Europi postoji potencijal razvoja čak 51 TW agrosolarnih projekata

Danski istraživači analizirali su potencijal agrosolarnih sustava i njihov utjecaj na poljoprivredno zemljište uz tri različite konfiguracije agro-fotonaponskih sustava. Također su izračunali potencijal agrosolarstva za sve regije Europske unije te otkrili da su prihvatljiva područja prilično neravnomjerno raspoređena.

Istraživači s danskog Sveučilišta u Aarhusu (Aarhus Universitet – AU) istraživali su različite vrste agro-fotonaponskih konfiguracija i otkrili značajne razlike u potencijalima diljem Europe. Razmotrili su dvije različite karakteristike izvedivosti agrosolarnih sustava – potencijal fotonaponskih sustava i njihov utjecaj na poljoprivredno zemljište ispod njih, a usredotočili su se na tri različita načina postavljanja solarnih modula, odnosno optimalno nagnute i vertikalne bifacijalne te horizontalne solarne panele.

Istraživački tim razvio je model koji simulira sjene na solarnim pločama i na tlu, omogućujući točnu analizu smanjene proizvodnje i gubitka energije u uvjetima sjene za svaki simulirani sat, umjesto da samo pretpostavi opći faktor gubitka. Potvrdili su da se sustavom praćenja položaja Sunca proizvodi više električne energije, ali kada se u obzir uzmu dnevni obrasci proizvodnje različitih konfiguracija, pokazalo se da je u nekim europskim zemljama prednost ipak na strani vertikalnih bifacijalnih panela.

Njihov cilj bio je održati najmanje 80 % zemljišta prikladnim za poljoprivrednu proizvodnju, a kod usjeva koji zahtijevaju puno svjetlosti godišnja proizvodnja električne energije za nagnute i vertikalne bifacijalne module slična je i ograničena na 30 kWh/m2. To odgovara gustoći snage od oko 30 W/m2  koju su koristili za procjenu potencijala agrosolara u različitim europskim regijama.

„Potencijal agrosolarstva je ogroman jer bi električna energija koju proizvode agrosolarni sustavi mogla proizvesti 25 puta više od trenutačne potražnje za električnom energijom u Europi“, navode istraživači u studiji „Usporedna analiza fotonaponskih konfiguracija za agrosolarne sustave u Europi“, objavljenoj krajem prošlog tjedna u časopisu Progress in Photovoltaics.

Sveukupno, potencijalni kapacitet agrosolara u Europi iznosi 51 TW, što bi rezultiralo godišnjom proizvodnjom električne energije od 71 500 TWh, izračunali su istraživači. Njihova analiza također pokazuje da su površine prihvatljive za razvoj agrosolarnih projekata u Europi također prilično neravnomjerno raspoređene, pri čemu neke zemlje, primjerice Norveška, imaju samo jedan posto raspoložive površine.

Za većinu europskih zemalja udio prihvatljivog zemljišta kreće se između 12 i 29 %, a zemlje s najvećim udjelom raspoloživog zemljišta su Mađarska s 58,6 %, Danska s 53,9 % i Irska s čak 63,9 %.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Na novoj platformi Zapadnog kolodvora instalirat će se najveći bečki fotonaponski sustav

Suvremeniji, udobniji i ekološki prihvatljiviji bečki Zapadni kolodvor (Westbahnhof) dobit će nove perone prekrivene svijetlim i prozračnim krovom ukupne površine od oko 25 500 m², koji će se koristiti za proizvodnju zelene električne energije. Početak izgradnje planiran je za 2028. godinu, dovršetak krova očekuje se 2030., a nakon toga će se instalirati fotonaponski sustav.

Prijavite se na radionicu „Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj“

Radionica je namijenjena svim članovima Udruženja poljoprivrede i Udruženja vinarstva, kao i zainteresiranim članovima ostalih udruženja, a raspravljat će se o mogućnostima i idejama agrosolarstva u Hrvatskoj, zakonodavnim preprekama i mogućnostima te kako ih u budućnosti promijeniti.

Agrosolari mogu ublažiti i utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Agrosolari kao zaštita nasada od vremenskih nepogoda

Razvoj agrosolarnih ili agrosunčanih elektrana pobudio je velik interes poljoprivrednika i investitora u obnovljive izvore energije. Solarni paneli postavljeni uz trajne nasade pružaju zaštitu od vremenskih nepogoda te omogućavaju neometanu proizvodnju hrane, ali i ne manje važnu dodatnu zaradu proizvodnjom električne energije, ističu u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER