Institut za oceanografiju i ribarstvo: Invazija vatrenjače na Jadran se nastavlja
Smanjenje antropogenog pritiska na morski ekosustav može povećati njegovu otpornost na štetne učinke invazivnih vrsta
Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun (Pterois miles) je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja, izvijestili su iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
U Institutu za oceanografiju i ribarstvo naglašavaju kako se ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova. Sve bodlje na tijelu vatrenjače su otrovne, a u slučaju uboda javlja se izuzetno jaka bol. Mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku. Kao i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov vatrenjače je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom, odnosno umakanjem ubodenog mjesta neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45 °C u trajanju od 30-90 minuta, pazeći da ne dođe do opeklina, pojašnjavaju u Institutu.
Prisustvo ove vrste u Jadranu je prvi put otkriveno 2019. godine, a najsjeverniji nalaz bio je kod Visa 2021. godine.
„S obzirom na dinamiku njenog širenja te trendove širenja ribljih vrsta povezanih sa zatopljenjem mora, za očekivati je da će se pojavljivati sve češće. Ove godine zabilježena je nekoliko puta na području južnog Jadrana, a jučer je ulovljena i na Korčuli, blizu Račišća. Zahvaljujemo ribolovcu Luki Srziću što nas je obavijestio o svom ulovu.“ – ističu u Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Kako bi se smanjile negativne posljedice koje ova vrsta može uzrokovati, u Institutu preporučuju nekoliko mjera. Prije svega potrebno je voditi računa o vlastitoj sigurnosti te oprezno rukovati s vatrenjačom ako dođe do slučajnog ili namjernog ulova. S obzirom na to da se radi o teritorijalnoj vrsti, u slučaju značajnijeg povećanja populacije, ciljani izlov može biti učinkovita mjera kontrole populacije na područjima veće brojnosti. Također, smanjenje antropogenog pritiska na morski ekosustav može povećati njegovu otpornost na štetne učinke invazivnih vrsta. U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju za sada jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije.
„Ako primijetite vatrenjaču tijekom ronjenja ili je ulovite, molimo da nas obavijestite. Njeno prisustvo često se opaža u blizini podvodnih grebena i na manjim dubinama dostupnim podvodnim ribolovcima i rekreativnim roniocima. Vatrenjača je izvrsnog okusa te ju je moguće konzumirati.“ – poručuju iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Također, djelatnici Instituta, prof. dr. sc. Jakov Dulčić i dr. sc. Branko Dragičević, objavili su priručnik o novim vrsta riba i rakova deseteronožaca u Jadranskom moru. Priručnik je izrađen u sklopu FAO-AdriaMed projekta „Znanstvena suradnja za podršku odgovornom ribarstvu u Jadranskom moru“ i pruža temeljne informacije o novim vrstama riba koje su se pojavile nakon 2000. godine i svim nezavičajnim vrstama rakova. Priručnik je napisan na engleskom jeziku i može se preuzeti u PDF formatu na sljedećoj poveznici.
IZOR / Ekovjesnik