Institut za oceanografiju i ribarstvo ponovno upozorava na širenje smeđe alge u Jadranskom moru

Alga Stypopodium schimperii slična je bijeloj zavičajnoj vrsti alge Padina pavonica, ali se lako razlikuje po smećkastoj boji

Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita izvijestio je o pojavi smeđe alge Stypopodium schimperii još 2022. godine, a nakon nedavnog terenskog istraživanja u viškom podmorju stručnjaci izražavaju zabrinutost i pozivaju na praćenje širenja ove strane vrste.

„O pojavi smeđe alge Stypopodium schimperii javnost smo obavijestili 2022., a nakon nedavnog terenskog istraživanja na Visu shvatili smo da objavu moramo ponoviti i sve vas pozvati na praćenje širenja ove alge“, ističu u Institutu za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

U objavi se ističe kako postoji sličnost sa zavičajnom vrstom alge Padina pavonica. Međutim, lako ih se razlikuje po boji jer je zavičajna vrsta Padina pavonica bijele, a Stypopodium schimperii smećkaste boje te ponekad ima tirkizne nijanse. Također, strana alga je i puno veća te može doseći dimenzije od preko 40 cm, dok zavičajna rijetko do 20 cm.

Stypopodium schimperii je smeđa alga koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prvi put je zabilježena u Izraelu oko 1973. godine, a daljnjim širenjem zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja te je pronađena u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj. Institut za oceanografiju i ribarstvo izvijestio je 2022. godine kako ova vrsta alge prekriva cijelo morsko dno na mnogim mjestima oko Komiže te potpuno potiskuje naše alge.

„U jesen 2020. pronašli smo nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki. Danas je proširena sjevernom stranom otoka sve do Visa na dubinama od jednog do 30 metara, a započela je širenje i na Biševu. Alga u samo dvije do tri godine prekrije cijelo morsko dno, potpuno potiskujući zavičajne alge na stjenovitom dnu između pet i 15 m dubine!“, dodaju u Institutu.

  • Alga Stypopodium schimperii u potpunosti prekriva morsko dno. Komiža, lipanj 2024. © Institut za oceanografiju i ribarstvo

Stručnjaci Instituta traže pomoć građana

Nije moguće predvidjeti hoće li se alga Stypopodium schimperii uskoro posvuda proširiti našim podmorjem ili će nakon početnog snažnog razvoja doći do njegovog povlačenja, što se često događa sa stranim vrstama. 

„Ako je uočite, obavezno nam javite. Slikajte je pod morem ili izvadite zbog fotografiranja“, napominju u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo.

Pronalazak i istraživanje vrste Stypopodium schimperii rezultat je provedbe projekta „Benthic NIS“ (IP-2019-04-6702) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

 

VEZANE VIJESTI

Europski jež osvaja njemačke billboarde

U posljednjih nekoliko tjedana diljem Njemačke mogu se vidjeti brojni plakati s ježom - životinjom 2024. godine. Nacionalnom kampanjom želi se skrenuti pozornost na važnost zaštite ove ugrožene divlje vrste, a građani se pozivaju na sudjelovanje dostavom fotografija i informacija o staništima s ciljem praćenja stanja populacije ježeva.

Institut za oceanografiju i ribarstvo: Invazija vatrenjače na Jadran se nastavlja

Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun (Pterois miles) je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja, izvijestili su iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Zaštitita Jadrana: Projektom ALIENA protiv širenja invazivnih vrsta

Znanstvenici IRB-ovog Centra za istraživanje mora u Rovinju sudjeluju u Interreg projektu ALIENA, čiji je cilj zaštititi Jadransko more od stranih invazivnih vrsta. Konferencijom održanom 14. svibnja u Bariju obilježen je početak projekta koji će trajati sljedeće dvije i pol godine.

Pomoću aplikacije RebrashNET jednostavno pošaljite dojavu o uočenim rebrašima i meduzama

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu provodi projekt „Praćenje dinamike i utjecaja invazivne vrste rebraša Mnemiopsis leidyi na ribolovnim područjima sjevernog Jadrana“. U okviru projekta razvijena je aplikacija RebrashNET putem koje se na jednostavan način šalju dojave o lokaciji i brojnosti rebraša M. leidyi, ali i ostalih želatinoznih vrsta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER