Međunarodna konferencija o ESI fondovima u Trakošćanu ponovno okupila velik broj eksperata

Konferencija je održana u organizaciji konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR Consulting)

28. i 29. rujna u Hotelu Trakošćan održano je četvrto izdanje međunarodne Konferencije o ESI fondovima u organizaciji konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj. Konferencija je u ova dva dana okupila domaće i strane stručnjake kako bi odgovorila na najvažnije trendove i strateška usmjerenja koja oblikuju našu budućnost kako na nacionalnom nivou tako i na nivou EU-a.

Konferenciju je otvorila predstavnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a uvodno predavanje o provedbi i budućim izazovima kohezijske politike održala je predstavnica Europske komisije. Prvog dana razgovaralo se o tome kako gradovi mogu postati održiviji i transparentniji te kako njihovo odgovorno vođenje može povećati otpornost na izazove budućnosti. Praktični primjeri i studije slučaja Ljubljane, Nagytada i Koprivnice pomogli su bolje razumjeti kako primijeniti ESG (Environmental, Social and Governance) principe u praksi i postići održivi rast. Sudionici su se dotaknuli i najznačajnije teme današnjice - umjetne inteligencije i što nam ona donosi u smislu produktivnosti i radnih mjesta.

Za završetak dana, na pozornicu je stupila Ana Fresl, predsjednica Uprave PJR-a, i detaljno izložila rezultate istraživanja percepcije opće javnosti o korištenju i učincima EU fondova u Hrvatskoj koje je PJR proveo na 1 654 ispitanika (od toga 48 % aktivnih korisnika fondova).

„Ovo istraživanje daje važan uvid u percepciju građana Hrvatske o Europskim fondovima i izazovima s kojima se suočavaju u njihovom korištenju jer 95 % anketiranih vidi pozitivne učinke Europskih projekata u društvu i oko sebe te smatraju fondove jednom od najboljih „povlastica“ članstva u Europskoj Uniji. No, s druge strane, više od 92 % ispitanika misli kako njihovi projekti ne bi dočekali svjetlo dana bez europskog sufinanciranja, što nameće mnoga pitanja o investicijskoj klimi u Hrvatskoj.“ - istaknula je Fresl.

U intervjuu s ravnateljem SAFU-a komentirao se dio tih rezultata, kao i općenito aktualne teme u fondovima te rad i rezultati SAFU-a.

Drugog dana konferencije moglo se čuti nešto više o trendovima koji utječu na EU projekte kao i brojne praktične savjete i smjernice u upravljanju projektima: o utjecaju turizma na BDP, tranziciji pametnih industrija u Hrvatskoj, upravljanju rizicima u infrastrukturnim projektima, o tome kako uspješno započeti i postaviti projekt na prvom sastanku, kako voditi velike portfelje desetaka ili čak stotina projekata i sl.  Dan je zaključen panel raspravom o trendovima koji utječu na EU projekte.

„Ponosni smo što je ova konferencija, u proteklih nekoliko godina, postala središnje mjesto okupljanja respektabilnih stručnjaka i dionika sustava EU fondova. Svaka godina donosi nove izazove, nove mogućnosti i nove obaveze, i upravo se ovdje, na ovom skupu, razmjenjuju ideje i iskustva koja nam pomažu da budemo korak ispred.“ – zaključila je Antonija Belošević, voditeljica edukacija i organizacije događanja PJR-a.

VEZANE VIJESTI

Povijesni trenutak za IRB: potpisan ugovor za strukturni projekt O-ZIP

Epohalni događaj za Institut Ruđer Bošković (IRB) obilježen je danas potpisivanjem ugovora vrijednog 72 milijuna eura za obnovu znanstvene infrastrukture IRB-a te nabavku sofisticirane znanstvene opreme. To je prvo značajno ulaganje u ovaj najveći znanstveni institut u Republici Hrvatskoj (RH) od njegovog osnutka te najveće ulaganje u znanstvenu infrastrukturu u posljednja tri desetljeća u Hrvatskoj.

'Ruđer' i Belupo razvijaju inovativne formulacije hrane za posebne medicinske potrebe

Najveći znanstveni institut u Republici Hrvatskoj (RH), Institut Ruđer Bošković (IRB) i Belupo, druga po veličini farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, udružili su snage te će u zajedničkom istraživačko-razvojnom projektu, vrijednom 9 milijuna kuna od čega se 6.1 milijuna kuna sufinancira EU sredstvima, razvijati inovativne proizvode iz kategorije hrane za posebne medicinske potrebe.

Na najbližem šibenskom otoku dovršava se Hrvatski centar koralja

Riječ je o investiciji vrijednoj više od 24,1 milijun kuna, u kojoj je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU participiralo s 13,3 milijuna kuna, dok je ostatak pokriven sredstvima Europske unije u okviru natječaja „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ na koji je aplicirao Grad Šibenik.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER