Održana konferencija „AKtualac: Prilike i izazovi u krajobraznoj arhitekturi"

Prvi „AKtualac“ bio je posvećen utjecaju najnovijih zakonodavnih izmjena vezanih za prostorno uređenje i energetiku na krajobrazno uređenje i planiranje te izazovima pri implementaciji zelene urbane obnove i zelene infrastrukture u Republici Hrvatskoj

Utjecaj najnovijih zakonodavnih izmjena vezanih za prostorno uređenje i energetiku na krajobrazno uređenje i planiranje te izazovi pri implementaciji zelene urbane obnove i zelene infrastrukture u Republici Hrvatskoj bili su glavne teme „AKtualca“, događanja koje je u četvrtak 19. listopada organiziralo Udruženje krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH) u Centru za kulturu i informacije Maksimir.

„AKtualac“ je prvi u seriji manjih konferencija i događaja u organizaciji Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH), čiji je cilj pokrenuti dijalog o krajobraznoj politici i prostornom planiranju, unaprijediti krajobraznu arhitekturu kroz zagovaranje, edukaciju i komunikaciju, osnažiti odnose s komplementarnim profesijama te promovirati rješenja temeljena na prirodi u svrhu jačanja otpornosti na klimatske promjene.

 

Cilj konferencije, pod nazivom „AKtualac: Prilike i izazovi u krajobraznoj arhitekturi“, bio je pokrenuti dijalog o krajobraznoj politici i prostornom planiranju, osnažiti odnose s komplementarnim profesijama te promovirati rješenja temeljena na prirodi i zelenoj infrastrukturi u svrhu jačanja otpornosti na klimatske promjene. U sklopu konferencije održana su dva predavanja te panel rasprava.

Marijo Spajić, predsjednik UKAH-a, kroz predavanje je pojasnio zakonodavne okvire implementacije zelene infrastrukture te pobliže približio dosadašnja ostvarenja u provedbi studija i strategija zelene infrastrukture te mogućnosti povlačenja sredstava iz različitih programa i poziva financiranja, dok je Ivan Strunje predstavio prednosti i nedostatke definiranja agrosolarstva s novim izmjenama zakona o prostornom uređenju te potencijalne implikacije na razvoj prostora.

  • Marijo Spajić, predsjednik Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH)

Nakon prezentacija uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Dijana Mandić, predstavnica Sektora za zelenu infrastrukturu pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Robert Duić, direktor Ureda ovlaštenog krajobraznog arhitekta, Višnja Šteko, direktorica tvrtke Zelena infrastruktura, Margareta Zidar, predstavnica EIHP-a, izrađivača metodologije izrade strategije zelene infrastrukture za jedinice lokalne samouprave, Ivan Strunje te Marijo Spajić kao moderator rasprave.

Dijana Mandić istaknula je da će novi Pravilnik o prostornim pravilima, zelenu infrastrukturu smjestiti u kartu režima posebnih mjera, što će omogućiti planiranje zelene infrastrukture u prostornim planovima svih razina  (županijskih, gradskih i općinskih).

Robert Duić istaknuo je da zelena infrastruktura treba biti planski osmišljena mreža zelenih prostora. Prema njegovom mišljenju trenutni pristup donosi paralelni sustav prostornog uređenja koji na neki način isključuje sve one procedure koje su definirane u postupcima prostornog planiranja. „Zelena infrastruktura je element strukturiranja urbane forme i zato treba biti dio procesa izrade urbanističkih planova, a ne izdvojeni element, odnosno selektivna analiza.“ - kazao je Robert Duić.

  • U panel raspravi sudjelovali su Višnja Šteko, Margareta Zidar, Dijana Mandić, Robert Duić, Ivan Strunje i Marijo Spajić kao moderator rasprave.

Osvrćući se na dosadašnji izostanak jasno definirane metodologije izrade dokumenta zelene infrastrukture, Višnja Šteko izrazila je bojazan da bi rezultat toga mogao biti velik broj dokumenata, koji se značajno razlikuju po obujmu, kvaliteti, pristupu te detaljnosti inventarizacije. Ističe da je najveća razlika među dokumentima u tome da su se pojedini izrađivači više fokusirali kako da se zelena infrastruktura implementira u prostorno-planski segment,  dok su drugi stavljali naglasak isključivo na razvoj strategije u pisanom obliku. Također, istaknula je da su se sve jedinice lokalne samouprave ugrađivale u jednake financijske okvire posljednjih poziva za dodjelu sredstava, neovisno o tome je li riječ o velikom gradu ili maloj općini. Nadalje, smatra da su razine planiranja zelene infrastrukture trebale krenuti od nacionalne i regionalne prema lokalnom umrežavanju, a ne partikularno na razini jedinica lokalne samouprave.

Margareta Zidar je istaknula da će nova metodologija izrade tipologije zelene infrastrukture za jedinice lokalne samouprave, koja se očekuje krajem ove godine, obvezno uključivati savjetovanje s građanima i ispitivanje njihove vizije razvoja i potreba u konkretnom prostoru.

Referirajući se na izostanak dosadašnje jedinstvene metodologije izrade strategija, predstavnica Ministarstva Dijana Mandić pojasnila je da su kod objave poziva bile definirane smjernice za njihovu izradu.  Na upit zašto se Program razvoja zelene infrastrukture ograničio isključivo na građevinska područja, s obzirom na Komunikaciju Europske komisije o zelenoj infrastrukturi koja ju definira kao jedinstven sustav, predstavnica ministarstva je odgovorila da je ta odluka nastala na temelju dogovora da će Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine biti orijentirano na građevinska područja naselja, odnosno ono za što je nadležno, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na područja koja su pod ekološkom mrežom Natura 2000, odnosno za ruralni prostor.

  • Ivan Strunje je predstavio prednosti i nedostatke definiranja agrosolarstva s novim izmjenama zakona o prostornom uređenju te potencijalne implikacije na razvoj prostora.

Iako prostorne planove vidi kao sjajan alat zaštite prostora, Ivan Strunje je kao problem istaknuo predugo vrijeme potrebno za izmjenu planova. Osobito je to problematično u kontekstu razvoja obnovljivih izvora energije, koji doživljavaju dramatično brze promjene tehnologije, a sve to u konačnici dovodi do toga da se projekti OIE razvijaju 10 do 15 godina. Smatra da se značajno moraju povećati kapaciteti nadležnih Ministarstava te ubrzati digitalizacija. Višnja Šteko je pritom istaknula da je kod prostornih planova dodatno potrebno provesti detaljniju analizu razvojnih i zaštitnih aspekata željenih zahvata, čime bi se izbjegli budući konflikti i kontradiktornosti. Na taj način bi se privuklo potencijalne investitore koji bi imali realnije izglede za realizaciju projekata.

Robert Duić, kao predstavnik Odbora za krajobraznu arhitekturu pri Hrvatskoj komori arhitekata, pozvao je Ministarstvo da se u aktivnosti više uključuju udruge i Komore te ponudio suradnju. Predstavnica Ministarstva je za kraj, nakon kritike gospodina Duića da struka nije bila pozvana sudjelovati u aktivnostima izrade dokumenata vezanih uz zelenu infrastrukturu, poslala otvoreni poziv krajobraznim arhitektima na uključivanje s primjedbama i sugestijama te najavila predstavljanje novog Priručnika o primjeni zelene infrastrukture 12. prosinca o čemu će javnost biti obaviještena putem stranica Ministarstva.

UKAH / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Ljetne vrućine lakše se podnose uz igru vode i hlad stabala

Praterstern, jedno od najfrekventnijih prometnih čvorišta u Beču, u posljednjih godinu dana u potpunosti se transformirao u zeleni otok svježine koji predstavlja još jedan primjer uspješne provedbe mjera kojima se bečka gradska uprava bori protiv učinka urbanih toplinskih otoka.

AKtualac: Prilike i izazovi u krajobraznoj arhitekturi

U četvrtak 19. listopada 2023., s početkom u 19:00 sati, u velikoj dvorani Centra za kulturu i informacije Maksimir (Lavoslava Švarca 18, Zagreb) održat će se prvo predavanje i okrugli stol u organizaciji Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH), čiji je cilj pokrenuti dijalog o krajobraznoj politici i prostornom planiranju.

AKtualac 2.0: Prilagodba prostora na klimatske promjene

Drugi „AKtualac“ u organizaciji Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH) ima za cilj pokretanje dijalog o krajobraznoj politici i prostornom planiranju, unaprijediti krajobraznu arhitekturu kroz zagovaranje, edukaciju i komunikaciju, osnažiti odnose s komplementarnim profesijama te promovirati rješenja temeljena na prirodi u svrhu jačanja otpornosti na klimatske promjene.

Ovog petka dođite na Krajobrazni market na Zrinjevcu!

Studij krajobrazne arhitekture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruženje krajobraznih arhitekata u petak 16. lipnja od 12 do 18 sati na zagrebačkom Zrinjevcu pripremaju dobru zabavu za sve ljubitelje prirode i otvorenih prostora.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER