Nova pravila EU-a za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje ambalaže
Svaki stanovnik EU-a godišnje proizvede gotovo 190 kg ambalažnog otpada, a očekuje da će bez dodatnih mjera ta količina porasti na 209 kg do 2030. godine
Odbor za okoliš usvojio je prijedloge za lakše ponovno korištenje i recikliranje ambalaže, smanjenje nepotrebne ambalaže i otpada te promicanje upotrebe recikliranog sadržaja, izvijestili su iz Europskog parlamenta.
Zastupnici Europskog parlamenta u Odboru za okoliš usvojili su u utorak svoje stajalište o predloženoj Uredbi kojom se utvrđuju zahtjevi za cijeli životni ciklus ambalaže, od sirovina do konačnog odlaganja, i to s 56 glasova za, 23 protiv i 5 suzdržanih. Time se želi zabraniti prodaja vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje (debljine manje od 15 mikrona), osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili nisu predviđene kao primarna ambalaža za rasutu hranu kako bi se spriječilo bacanje hrane.
Osim ukupnih ciljeva smanjenja količine ambalaže predloženih u Uredbi, zastupnici Europskog parlamenta žele postaviti posebne ciljeve smanjenja otpada za plastičnu ambalažu (10 % do 2030., 15 % do 2035. i 20 % do 2040.). Plastični dio u ambalaži trebao bi sadržavati minimalne postotke recikliranog sadržaja ovisno o vrsti ambalaže, s određenim ciljevima postavljenim za 2030. i 2040. godinu.
Do kraja 2025. Komisija bi trebala procijeniti mogućnost predlaganja ciljeva i kriterija održivosti za plastiku na biološkoj osnovi, kao ključni resurs za „defosilizaciju” gospodarstva plastike.
Poticanje mogućnosti ponovne upotrebe i ponovnog punjenja za potrošače
Zastupnici u Europskom parlamentu žele poticati upotrebu višekratne ambalaže koja se ponovno koristi ili puni, a koja bi trebala ispunjavati niz kriterija, uključujući minimalni broj puta kada se može ponovno upotrijebiti što će se definirati u kasnijoj fazi.
Krajnji distributeri pića i hrane za van u sektoru prodaje za ugostiteljstvo (HoReCa) trebali bi omogućiti potrošačima da donesu svoju ambalažu.
Zabrana vječnih kemikalija u pakiranjima hrane
Zastupnici u Europskom parlamentu žele također zabraniti upotrebu namjerno dodanih takozvanih „vječnih kemikalija“ (per- i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS) i bisfenola A u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom. Te se tvari naširoko koriste za vatrootpornu ili vodootpornu ambalažu, osobito za izradu papirnate i kartonske ambalaže za hranu, a povezuju se s nizom štetnih učinaka na ljudsko zdravlje.
Ostale predložene mjere odnose se na zahtjev da se sva ambalaža u EU-u smatra reciklabilnom, sa zadatkom Komisije da usvoji kriterije za definiranje ambalaže „dizajnirane za recikliranje” i „reciklabilne u velikom obimu”. Države članice EU-a trebale bi također osigurati da se 90 % materijala sadržanih u ambalaži (plastika, drvo, željezni metali, aluminij, staklo, papir i karton) odvojeno prikuplja do 2029. godine. Pružatelji mrežnih usluga (online prodaja) bili bi vezani istim obvezama proširene odgovornosti proizvođača kao i proizvođači.
„Odbor za okoliš poslao je snažnu poruku u korist potpune revizije europskog tržišta ambalaže i ambalažnog otpada. Ne može postojati učinkovita politika recikliranja ili ponovne uporabe bez sigurnog pakiranja, zbog čega je zabrana namjerno dodanih štetnih kemikalija velika pobjeda za zdravlje europskih potrošača. Također smo osigurali da ekološka ambicija susreće industrijsku stvarnost, s izvještajem koji se fokusira na inovacije i predviđa odstupanje za poduzeća s manje od deset zaposlenika.” – izjavila je izvjestiteljica Frédérique Ries (Renew, BE).
Podsjetimo, proizvodnjom ambalaže u 2018. u EU-u je ostvaren promet od 355 milijardi eura. Ambalaža predstavlja sve veći izvor otpada, a ukupna količina u EU-u porasla je sa 66 milijuna tona u 2009. na 84 milijuna tona u 2021. U 2021. svaki Europljanin proizveo je 188,7 kg ambalažnog otpada godišnje, što je brojka za koju se očekuje da će bez dodatnih mjera rasti na 209 kg 2030. godine.
S.F. / Ekovjesnik