Europski parlament usvojio revidirana pravila za smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje ambalaže

Za manje nepotrebne ambalaže i otpada, bolje prikupljanje i recikliranje te zabranu „vječnih kemikalija” u pakiranju hrane

Parlament je u srijedu 22. studenog usvojio stajalište o novim pravilima o ambalaži u EU-u kako bi se riješio problem stalnog rasta otpada i potaknula ponovna uporaba i recikliranje. Izvještaj koji predstavlja mandat Parlamenta za pregovore s vladama država članica EU-a, zastupnici su usvojili s 426 glasova za, 125 protiv i 74 suzdržanih.

Osim općih ciljeva smanjenja ambalaže predloženih u uredbi (5 % do 2030., 10 % do 2035. i 15 % do 2040.), zastupnici žele postaviti posebne ciljeve za smanjenje plastične ambalaže (10 % do 2030., 15 % do 2035. i 20 % do 2040.), ističe se u priopćenju Europskog parlamenta.

Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica (manje od 15 mikrona), osim ako je to potrebno zbog higijenskih razloga ili je predviđeno kao primarna ambalaža za hranu u rasutom stanju. Predlažu i da se znatno ograniči upotreba određenih oblika ambalaže za jednokratnu uporabu, kao što su hotelska minijaturna pakiranja za toaletne proizvode te omotači za kofere u zračnim lukama.

Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, zastupnici traže zabranu uporabe takozvanih „vječnih kemikalija” (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) i bisfenola A u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.

Poticanje potrošača na ponovnu uporabu i punjenje te bolje prikupljanje i recikliranje ambalažnog otpada

Zastupnici nastoje pojasniti zahtjeve za ponovnu uporabu ili ponovno punjenje ambalaže. Krajnji distributeri pića i hrane za hranu u sektoru pripreme i posluživanja hrane, kao što su hoteli, restorani i kafići, trebali bi potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu.

Novim se pravilima zahtijeva da se sva ambalaža može reciklirati i da mora ispunjavati stroge kriterije koji će se definirati u okviru sekundarnog zakonodavstva. Predviđena su određena privremena izuzeća, primjerice za pakiranje hrane izrađene od drva i voska.

Zastupnici žele da se do 2029. odvojeno prikuplja 90 % materijala sadržanih u ambalaži (plastika, drvo, željezni metali, aluminij, staklo, papir i karton).

„Parlament šalje snažnu poruku u korist potpune reforme tržišta ambalaže i ambalažnog otpada u EU-u. To je zakonodavstvo ključno za europsku konkurentnost i inovacije, a njime se ekološke ambicije usklađuju s industrijskom stvarnošću. Učinkovitim politikama ponovne uporabe i recikliranja jamčimo da je ambalaža sigurna za potrošače budući da smo predvidjeli zabranu štetnih kemikalija u prehrambenim pakiranjima, posebno PFAS-ove.” - izjavila je izvjestiteljica Frédérique Ries (Renew, Belgija).

Podsjetimo, proizvodnjom ambalaže u 2018. u EU-u je ostvaren promet od 355 milijardi eura. Ambalaža predstavlja sve veći izvor otpada, a ukupna količina u EU-u porasla je sa 66 milijuna tona u 2009. na 84 milijuna tona u 2021. U 2021. svaki Europljanin proizveo je 188,7 kg ambalažnog otpada godišnje, što je brojka za koju se očekuje da će bez dodatnih mjera rasti na 209 kg 2030. godine.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER