Nova pravila za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje ambalaže
Europski parlament je u srijedu donio nove mjere za održiviju ambalažu i smanjenje ambalažnog otpada u Uniji
Uredbom se želi riješiti problem stalno rastućeg otpada, uskladiti pravila unutarnjeg tržišta i poticati kružno gospodarstvo. S obzirom na to da svaki Europljanin godišnje proizvede gotovo 190 kg ambalažnog otpada, nova pravila trebala bi smanjiti količinu ambalaže i otpada. Mjere obuhvaćaju cijeli životni ciklus ambalaže, a uvodi se i zabrana određenih vrsta jednokratne plastične ambalaže od 1. siječnja 2030.
Smanjenje ambalaže i ograničenje određenih vrsta ambalaže
Pravila privremeno dogovorena s Vijećem uključuju ciljeve za smanjenje ambalaže (5 % do 2030., 10 % do 2035. i 15 % do 2040.). Osim toga, njima se od država članica EU-a zahtijeva da osobito smanje količinu plastičnog ambalažnog otpada. Kako bi se smanjila nepotrebna ambalaža, određen je udio praznog prostora za skupnu i transportnu ambalažu te ambalažu za e-trgovinu koji ne smije prelaziti 50 %. Proizvođači i uvoznici također će morati osigurati da težina i volumen ambalaže budu svedeni na minimum.
Od 1. siječnja 2030. određene vrste jednokratne plastične ambalaže bit će zabranjene. To su, među ostalim, ambalaže za neobrađeno svježe voće i povrće, ambalaže za namirnice i pića koja se konzumiraju u kafićima i restoranima, pojedinačna pakiranja (npr. začini, umaci, vrhnje za kavu, šećer), putna pakiranja za toaletne proizvode i vrlo lagane plastične vrećice (manje od 15 mikrona).
Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, uredba sadržava zabranu upotrebe takozvanih „vječnih kemikalija” (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) iznad određenih granica u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.
Poticanje potrošača na ponovnu upotrebu i punjenje
Predviđeni su posebni ciljevi za 2030. u pogledu ponovne upotrebe ambalaže za alkoholna i bezalkoholna pića (osim npr. za mlijeko, vino, aromatizirano vino, jaka alkoholna pića) te transportne, prodajne i skupne ambalaže. Pod određenim uvjetima države članice EU-a mogu odobriti petogodišnje izuzeće od tih zahtjeva.
Krajnji distributeri pića i hrane „za van” morat će potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu. Također će morati nastojati da do 2030. ponude 10 % proizvoda u ponovno upotrebljivoj ambalaži.
Ambalaža koja se može reciklirati, bolje prikupljanje i recikliranje otpada
Prema novim pravilima, sva ambalaža (osim od laganog drva, pluta, tekstila, gume, keramike, porculana i voska) morat će se moći reciklirati uz ispunjavanje strogih kriterija.
Mjerama su također obuhvaćeni minimalni udjeli recikliranog sadržaja za plastičnu ambalažu i minimalni ciljevi recikliranja prema težini ambalažnog otpada.
Do 2029. godine 90 % jednokratnih plastičnih i metalnih spremnika za pića (do 3 litre) morat će se prikupljati odvojeno (putem sustava povratne naknade ili drugih rješenja koja osiguravaju postizanje ciljeva prikupljanja).
„Prvi put u okolišnom zakonodavstvu, EU postavlja ciljeve za smanjenje ambalaže, neovisno o materijalu koji se koristi. Nova pravila potiču inovacije i uključuju iznimke za mikropoduzeća. Zabrana vječnih kemikalija u pakiranjima hrane velika je pobjeda za zdravlje europskih potrošača. Sada pozivamo sve industrijske sektore, zemlje EU-a i potrošače da odigraju svoju ulogu u borbi protiv viška ambalaže.“ – izjavila je Izvjestiteljica Frédérique Ries (Renew, Belgija).
Podsjetimo, industrija ambalaže je u EU-u 2018. ostvarila promet od 355 milijardi eura. Ambalaža postaje sve veći izvor otpada i ukupno se u EU-u povećala sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kilograma ambalažnog otpada tijekom 2021. Ako se ne uvedu dodatne mjere, očekuje se da će ta brojka porasti na 209 kilograma do 2030.
Ekovjesnik