Europski parlament usvojio prošireni popis kaznenih djela protiv okoliša i sankcije
Pored Zakona o obnovi prirode u utorak su odobrena i nova pravila o kaznenim djelima protiv okoliša i sankcijama povezanima s njima
Novi popis kaznenih djela protiv okoliša uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom i iscrpljivanje vodnih resursa. Pojedina kaznena djela kažnjavat će se zatvorskom kaznom do 10 godina, a predviđene su i novčane kazne za poduzeća u iznosu do tri ili pet posto ostvarenog prometa na svjetskoj razini, odnosno 24 ili 40 milijuna eura.
Zastupnici su osigurali da nova pravila sadrže tzv. kvalificirana kaznena djela poput šumskih požara velikih razmjera ili raširenog onečišćenja zraka, vode i tla, koja mogu dovesti do uništenja ekosustava pa su stoga usporediva s ekocidom.
Među sankcijama novčane i zatvorske kazne
Kaznena djela protiv okoliša koja su počinili pojedinci ili predstavnici poduzeća bila bi kažnjiva zatvorskom kaznom, ovisno o dugotrajnosti, ozbiljnosti ili reverzibilnosti nanesene štete. Za kvalificirana kaznena djela može biti izrečena zatvorska kazna u trajanju od osam godina, za kaznena djela s posljedicom smrti deset godina, a za ostala kaznena djela do pet godina.
Počinitelji tih djela morat će dovesti u prvobitno stanje oštećeni okoliš i nadoknaditi štetu, a mogu biti i novčano kažnjeni. Ovisno o prirodi kaznenog djela, kazne će za poduzeća iznositi do 3 % ili 5 % njihova godišnjeg prometa na svjetskoj razini, odnosno 24 ili 40 milijuna eura. Države članice EU-a moći će odlučiti o progonu kaznenih djela koja nisu počinjena na njihovu području.
Države članice EU-a odgovorne za obuku i prikupljanje podataka
Zastupnici su insistirali da se zviždačima koji prijavljuju kaznena djela protiv okoliša pruži potpora i pomoć u kontekstu kaznenog postupka. Uz to, osigurali su da države članice organiziraju posebne obuke za policiju, suce i javne tužitelje, osmisle nacionalne strategije i pokrenu kampanje informiranja o borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša. Nacionalne vlade prikupljat će podatke o tim kaznenim djelima, što bi trebalo pridonijeti boljoj zaštiti te pomoći Komisiji u redovitom ažuriranju njihovog popisa.
„Krajnje je vrijeme za borbu protiv prekograničnog kriminala na europskoj razini s pomoću usklađenih i odvraćajućih sankcija kako bi se spriječila kaznena djela protiv okoliša. Zahvaljujući novim pravilima, onečišćivači će snositi odgovornost. Štoviše, riječ je o važnom koraku u pravom smjeru jer će osobe na vodećem položaju u tvrtki koja uzrokuje onečišćenje morati odgovarati za to, baš kao i samo poduzeće. Uvođenjem dužnosti brižnog postupanja onemogućuje se skrivanje iza dozvola i pronalaženje rupa u zakonu“. – izjavio je nakon glasanja na plenarnoj sjednici, izvjestitelj Europskog parlamenta Antonius Manders (EPP, Nizozemska).
Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice EU-a moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine.
Kaznena djela protiv okoliša predstavljaju četvrtu najveću kriminalnu aktivnost na svijetu. Uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima, jedan su od glavnih izvora prihoda organiziranog kriminala. Komisija je u prosincu 2021. predstavila prijedlog o jačanju zaštite okoliša u EU-u putem kaznenog prava s ciljem rješavanja rastućeg broja kaznenih djela protiv okoliša.