Stanje klime u Europi 2023. | Godina obilježena velikim poplavama i snažnim toplinskim valovima
Na Dan planeta Zemlje objavljen izvještaj o stanju klime u Europi 2023.
Rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zabilježeni su u velikim riječnim slivovima i to zbog niza oluja između listopada i prosinca. Preliminarne procjene pokazuju da je u Europi poplavama bilo pogođeno oko 1,6 milijuna ljudi, a oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena nastalo je zbog poplava.
U 2023. godini učinci klimatskih promjena i dalje su vidljivi diljem Europe, uz milijune ljudi pogođenih ekstremnim vremenskim prilikama, zbog čega je razvoj mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama postao prioritet. Kako bi se to postiglo, nužno je razumijevanje klimatskih trendova. Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u ponedjeljak su objavili izvještaj o stanju klime u Europi za 2023. (ESOTC 2023). Izvještaj donosi detaljne opise i analizu klimatskih uvjeta i varijacija u cijelom Zemljinom sustavu, ključne događaje i njihov utjecaj te raspravu o klimatskoj politici i djelovanju s fokusom na ljudsko zdravlje. ESOTC 2023 također uključuje ažurirane podatke o dugoročni kretanjima ključnih klimatskih pokazatelja.
- Anomalije godišnjih temperatura zraka nad europskim kopnom (prema definiciji WMO Regional Association VI) iz niza skupova podataka za razdoblje 1900.-2023. (početna godina varira ovisno o skupu podataka), u odnosu na prosjek za referentno razdoblje 1991.–2020. Izvor podataka: HadCRUT5, NOAAGlobalTemp, GISTEMP, Berkeley Earth, JRA-55, ERA5. © WMO. Podaci s informacijama o metodologij mogu se preuzeti na WMO Regional Dashboard za Europu.
Ovisno o skupu podataka, 2023. bila je ujedno najtoplija ili druga najtoplija zabilježena godina. Temperature u Europi bile su iznad prosjeka 11 mjeseci u godini, uključujući najtopliji rujan u povijesti mjerenja. Prošle godine zabilježen je i rekordan broj dana s „ekstremnim toplinskim stresom“, a broj dana s barem „jakim toplinskim stresom“ diljem Europe postaje sve izraženiji trend.
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi u Europi
U izvještaju se navodi kako raste broj štetnih utjecaja na zdravlje povezanih s ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama. Činjenica je kako je u posljednjem desetljeću porasla svijest o opasnostima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, no razina percepcije javnosti, ranjivih skupina i nekih pružatelja zdravstvenih usluga o opasnostima ekstremnih vrućina još je uvijek niska.
ESOTC 2023 naglašava ozbiljan utjecaj toplinskog stresa na javno zdravlje. Toplinski stres je mjera kojom ljudsko tijelo reagira na utjecaj visokih temperatura u kombinaciji s drugim čimbenicima kao što su vlažnost i brzina vjetra. Dugotrajna izloženost toplinskom stresu može pogoršati postojeća zdravstvena stanja i povećati rizik od bolesti povezanih s vrućinom, kao što su toplinska iscrpljenost i toplinski udar, osobito među ranjivim skupinama.
- Broj dana s vrlo snažnim toplinskim stresom (UTCI između 38 i 46 °C) tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2023. Izvor podataka: ERA5-HEAT. © C3S/ECMWF
U posljednjih 20 godina smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto, a procjenjuje se da je smrtnost uzrokovana vrućinom porasla u čak 94 posto promatranih europskih regija. Ovaj trend posebno zabrinjava s obzirom na to da Europa bilježi sve veći broj dana s toplinskim stresom koji je klasificiran kao snažan, no 2023. godine zabilježen je rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom.
Osim izazova koje toplinski valovi predstavljaju za zdravlje, postoje i drugi ekstremni vremenski događaji koji su ozbiljno utjecali na europsko stanovništvo u 2023. godini. Prema preliminarnim procjenama za 2023. iz Međunarodne baze podataka o nepogodama (EM-DAT), u Europi su prošle godine zbog oluja izgubljena 63 života, 44 zbog poplava, a 44 zbog požara. Gospodarski gubici povezani s vremenom i klimom u 2023. procjenjuju se na više od 13,4 milijarde eura.
„Klimatska kriza najveći je izazov naše generacije. Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom, ali cijena nedjelovanja puno je veća. Kao što pokazuje ovaj izvještaj, moramo iskoristiti znanost kako bismo pružili rješenja za dobrobit društva.” – izjavila je Celeste Saulo, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
- (GORE) Prosječne anomalije površinske temperature zraka (°C) i (DOLJE) anomalije oborine (mm) nad Europom od lipnja do rujna 2023., u odnosu na mjesečni prosjek za referentno razdoblje 1991.–2020. Izvor podataka: ERA5. © C3S/ECMWF
Ljeto u Europi 2023.: Velik broj klimatskih krajnosti – poplava, požara, suša i toplinskih valova
Ljeto 2023. u Europi ipak nije bilo najtoplije u povijesti mjerenja, ali je proteklo uz povremeno ekstremne uvjete. Postojale su razlike u temperaturi i oborinama diljem kontinenta i od jednog mjeseca do drugog. „Produženo ljeto“ (od lipnja do rujna) obilježeno je toplinskim valovima, šumskim požarima, sušama i poplavama.
Sjeverozapadna Europa imala je najtopliji lipanj u povijesti mjerenja, dok je količina oborina u područjima Mediterana u istom mjesecu bila znatno iznad prosjeka za taj mjesec. U srpnju je ovaj obrazac bio gotovo obrnut. U kolovozu je u južnoj Europi zabilježena temperatura viša od prosjeka, a rujan je u cijeloj Europi bio najtopliji u povijesti mjerenja. Veći dio Europe bio je pogođen toplinskim valovima tijekom produženog ljeta, a u kolovozu i rujnu također su zabilježene ozbiljne poplave. Na vrhuncu toplinskog vala u srpnju, 41 posto područja južne Europe bilo je pogođeno snažnim toplinskim stresom, s potencijalnim utjecajem na ljudsko zdravlje.
- Karta prikazuje gdje je riječni tok premašio 'visoke' vrijednosti (petogodišnje povratno razdoblje) i 'vrlo visoke' vrijednosti (dvadesetogodišnje povratno razdoblje) graničnog vodostaja plavljenja bilo kojeg dans u 2023. Rijeke s uzvodnim područjima većim od 1000 km2 prikazane su sivom bojom i obojene narančastom kad je protok rijeke premašio 'visoki', a ljubičastom bojom kad je premašio 'vrlo visoke' vrijednosti graničnog vodostaja. Izvor podataka: EFAS. © CEMS/C3S/ECMWF
Poplave diljem Europe
Tijekom 2023. jedna trećina europske riječne mreže imala je riječne tokove koji su premašili prag visokog vodostaja plavljenja, a 16 posto mreže prekoračilo je prag vrlo visokog vodostaja. U velikim riječnim slivovima, uključujući rijeke Loire, Rajnu i Dunav, zabilježeni su rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zbog niza oluja između listopada i prosinca.
Prema preliminarnim procjenama iz Međunarodne baze podataka o nepogodama (EM-DAT), poplave su u 2023. godini pogodile oko 1,6 milijuna ljudi u Europi i uzrokovale oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena.
- Postotak stvarne ukupne godišnje proizvodnje električne energije od 2016. do 2023. za Europu, iz solarne (žuto), energije vjetra (ljubičasto) i hidroenergije (plavo) i drugih izvora, uključujući druge obnovljive izvore energije i fosilna goriva (sivo). Izvor podataka: ENTSO-E i Elexon. © C3S/ECMWF
Europska klima i potencijal za obnovljivu energiju
Praćenje vjetra, sunčevog zračenja i hidroloških varijabli ključno je za učinkovitu provedbu klimatske politike u Europi jer pruža neophodne podatke za optimizaciju proizvodnje obnovljive energije i smanjenje emisija CO2. Razumijevanjem regionalnih varijacija obnovljivih izvora donositelji politika mogu razviti ciljane strategije za ubrzavanje prijelaza na održive izvore energije, potičući istovremeno zaštitu okoliša i gospodarski rast.
Godine 2023. udio stvarne proizvodnje električne energije u Europi iz obnovljivih izvora energije iznosio je rekordnih 43 posto, u usporedbi s 36 posto godinu dana ranije. Drugu godinu zaredom, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora prestigla je proizvodnju iz fosilnih goriva koja onečišćuju okoliš.
Povećana olujna aktivnost od listopada do prosinca 2023. rezultirala je iznadprosječnim potencijalom za proizvodnju energije vjetra. Također, zbog iznadprosječne količine oborina i vodostaja rijeka, potencijal hidroenergije bio je iznad prosjeka u većem dijelu Europe tijekom cijele godine. Međutim, potencijal za solarnu fotonaponsku proizvodnju energije bio je ispod prosjeka u sjeverozapadnoj i srednjoj Europi, a iznad prosjeka u jugozapadnoj i južnoj Europi te Fenoskandiji.
- Poredak prosječnih godišnjih temperatura površine mora u 2023. u odnosu na 44-godišnje razdoblje od 1980.-2023. Tamnije nijanse označavaju najviše i najniže vrijednosti; najtamnija crvena pokazuje područja u kojima je 2023. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. Svjetlije nijanse označavaju područja koja su bila bliža prosjeku. Izvor podataka: ESA SST CCI Analysis v3.0. © ESACCI/EOCIS/UKMCAS i C3S/ECMWF.
Europska klima pod utjecajem klimatskih promjena
Europa nije iznimka kada su u pitanju posljedice klimatskih promjena. To je kontinent koji se najbrže zagrijava, s temperaturama koje rastu približno dvostruko više od globalnog prosjeka. Sve tri najtoplije godine zabilježene u Europi dogodile su se od 2020., a deset najtoplijih od 2007.
Tijekom cijele 2023. godine, prosječna temperatura morske površine (SST) diljem Europe bila je najviša u povijesti mjerenja. U lipnju je Atlantski ocean zapadno od Irske i oko Ujedinjenog Kraljevstva bio pogođen morskim toplinskim valom koji je klasificiran kao „ekstreman“, a u nekim područjima temperature morske površine bile su čak 5 °C iznad prosjeka, a u dijelovima Sredozemnog mora izmjerene su najviše godišnje prosječne temperature morske površine.
- Klimatski pojasevi godišnjih regionalnih promjena mase ledenjaka (mjereno u metrima vodnog ekvivalenta) od 1976. do 2023. Izvor podataka: WGMS. © C3S/ECMWF/WGMS
Veći dio Europe imao je manje dana sa snijegom od prosjeka, osobito u srednjoj Europi i Alpama tijekom zime i proljeća. U Alpama je 2023. došlo do iznimnog gubitka ledene mase ledenjaka, povezanog s ispodprosječnom akumulacijom snijega zimi i zbog toplinskih valova ljeti. Tijekom 2022. i 2023. ledenjaci u Alpama izgubili su oko 10 posto svog preostalog obujma.
„Prošle godine u Europi smo svjedočili najvećem šumskom požaru, jednoj od najkišovitijih godina, intenzivnim morskim toplinskim valovima i razornim poplavama. Temperature nastavljaju rasti, čineći naše podatke još važnijim u pripremi za utjecaje klimatskih promjena.” – poručio je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus.
Copernicus služba za klimatske promjene | WMO: European State of the Climate 2023 / Ekovjesnik