Sretan nam sedmi Svjetski dan pčela!
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana pčela je „Pčela u suradnji s mladima“ („Bee Engaged with Youth“)
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 20. svibnja Svjetskim danom pčela na prijedlog naših susjeda iz Slovenije jer je na taj dan 1734. godine rođen Anton Janša, pionir suvremenog pčelarstva i veliki poznavatelj pčela. Svjetski dan pčela ove se godine obilježava sedmi put i to s ciljem naglašavanja važnosti uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača.
Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjeme za ljudsku hranu barem djelomično ovise o pčelama i drugim oprašivačima
Broj pčela, oprašivača i mnogih drugih insekata danas se ubrzano smanjuje. Svjetski dan pčela stoga pruža priliku svima nama – bilo da radimo za nacionalne vlade, organizacije, civilno društvo ili smo samo zabrinuti građani – da promičemo aktivnosti koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa, utjecati na povećanje njihove brojnosti i raznolikosti te podržati održivi razvoj pčelarstva.
Danas je u svijetu poznato više od 20 000 vrsta pčela i drugih oprašivača koji se suočavaju s izazovima ljudskih aktivnosti, kao što su gubitak staništa, uporaba pesticida i klimatske promjene. Pčele se ubrajaju među najvažnije oprašivače koji nam osiguravaju zdravlje ekosustava, hranu i sigurnost hrane, održivu poljoprivredu i bioraznolikost te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša. Stoga je od izuzetne važnosti podizati svijest o važnosti oprašivača, njihovom doprinosu održivom razvoju te prijetnjama s kojima se suočavaju. To se prvenstveno odnosi na intenzivnu monokulturnu proizvodnju i nepravilnu upotrebu pesticida čime se oprašivačima smanjuje pristup hrani i ograničavaju staništa, izlažući ih štetnim kemikalijama i slabeći njihov imunološki sustav.
Pčela u suradnji s mladima
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana pčela je „Pčela u suradnji s mladima“ („Bee Engaged with Youth“) kojom se naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Ovogodišnjom temom tako se ističe važnost globalne suradnje kako bi se mlade osobe uključile u zaštitu ovih izuzetno vrijednih vrsta.
Ovogodišnja kampanja ima za cilj podići svijest mladih i ostalih dionika o bitnoj ulozi pčela i drugih oprašivača u poljoprivredi, ekološkoj ravnoteži i očuvanju bioraznolikosti. Uključivanjem mladih u pčelarske aktivnosti, obrazovne inicijative i napore zaštite oprašivača, možemo stvoriti novu generaciju vođa za zaštitu okoliša i osnažiti ih da pozitivno utječu na svijet.
Poticanje raznolikijih i održivijih poljoprivrednih sustava i smanjenje ovisnosti o otrovnim kemikalijama može olakšati povećano oprašivanje. Ovim pristupom možemo poboljšati kvalitetu i kvantitetu hrane, pogodujući i ljudskoj populaciji i ekosustavu.
Svi mi ovisimo o opstanku pčela
Cilj je pojačati mjere zaštite pčela i drugih oprašivača, čime bi se značajno pridonijelo rješavanju problema vezanih uz opskrbu hranom u svijetu te smanjenju siromaštva i gladi u zemljama u razvoju. Osim toga, zaštita pčela i pčelarskog sektora dugoročno doprinosi očuvanju zdravog okoliša i bioraznolikosti.
Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov pad i zaustaviti gubitak bioraznolikosti. Pčele su također važne u smislu održive poljoprivrede i otvaranja radnih mjesta u ruralnim, ali i u urbanim područjima. Oprašivanjem povećavaju poljoprivrednu proizvodnju te tako održavaju bioraznolikost te omogućuju hranu na našim tanjurima. Osim toga, milijunima ljudi osiguravaju posao i važan su izvor prihoda poljoprivrednika.
Međutim, znanstvena istraživanja pokazuju da je sve više negativnih učinaka na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To pak zahtijeva dodatnu brigu o njihovoj zaštiti jer štetni čimbenici uzrokuju pad otpornosti pčela, što utječe na njihovu osjetljivost na bolesti, štetnike i sl. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja okoliša jer pčele održavaju bioraznolikost u prirodi, pozitivno utječu na cjelokupni ekosustav i dobar su pokazatelj stanja okoliša.
Kako možemo pomoći pčelama i drugim oprašivačima?
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) prvenstveno se zalaže za smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi, diversifikaciju usjeva u što većoj mjeri te sadnju cvjetnih traka oko polja. Ne morate biti pčelar da biste zaštitili pčele i druge oprašivače, no jednostavnim radnjama možete pomoći u očuvanju pčela i drugih bitnih oprašivača u našem ekosustavu. Svatko od nas može pomoći i na sljedeće načine:
- sadnjom raznolikih autohtonih biljnih vrsta koje cvjetaju u različito doba godine;
- kupovinom meda kod lokalnih proizvođača;
- kupovinom proizvoda iz održive poljoprivredne prakse;
- izbjegavanjem pesticida, fungicida i/ili herbicida u vrtovima;
- zaštitom zajednica divljih pčela kada god je to moguće;
- sponzoriranjem košnica;
- postavljanjem pojilica za pčele;
- pomaganjem u održavanju šumskih ekosustava;
- podizanjem svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača dijeljenjem ovih i sličnih informacija unutar naših zajednica i mreža.
Nacionalne vlade te regionalne i lokalne samouprave svakako trebaju raditi na jačanju sudjelovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebice autohtonog stanovništva koje poznaje i poštuje ekosustave i biološku raznolikost. Nadalje, trebaju provoditi strateške mjere, poticati suradnju između nacionalnih i međunarodnih organizacija, organizirati akademske i istraživačke mreže za praćenje i procjenu usluga oprašivanja i dr.
Obilježavanje Svjetskog dana pčela 2024. uključuje globalnu edukacijsku kampanju i brojne događaje koji će okupiti stručnjake za pčelarstvo i mlade sudionike iz cijelog svijeta. Kampanja „Pčela u suradnji s mladima“ pružit će platformu za dijalog, suradnju i razmjenu znanja, potičući međugeneracijsku razmjenu i nadahnjujući djelovanje prema održivijoj budućnosti za pčele i druge oprašivače.
Stjepan Felber | Ekovjesnik