Procjenjuje se da je vrućina u Europi 2023. uzrokovala smrt više od 47 000 osoba
Drugi najveći godišnji broj smrtnih slučajeva uzrokovan ekstremnim vrućinama u posljednjem desetljeću
Smrtnost povezana s vrućinom bila bi 80 posto veća da su tijekom prva dva desetljeća ovog stoljeća izostala poboljšanja javnozdravstvenih mjera, kao i provedba mjera prilagodbe klimatskim promjenama, ističu u Institutu za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal).
Više od 47 000 ljudi umrlo je u Europi od posljedica visokih temperatura u 2023. godini, najtoplijoj godini u svijetu i drugoj najtoplijoj u Europi zabilježenoj u povijesti meteoroloških mjerenja. Riječ je o procjeni Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), koje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.
Istraživači navode da se tijekom ovog stoljeća ranjivost europskih društava na vrućinu progresivno smanjivala i procjenjuju da bi bez provedenih mjera prilagodbe klimatskim promjenama broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom prošle godine bio 80 posto veći.
Istraživanje se ponovno temelji na metodologiji korištenoj prošle godine u ranijem radu objavljenom u časopisu Nature Medicine, prema kojem je procijenjeno da je vrućina uzrokovala više od 60 000 smrtnih slučajeva tijekom ljeta 2022., što je najveći broj u posljednjem desetljeću. Ukratko, istraživači su koristili podatke o temperaturi i mortalitetu iz 823 regije u 35 europskih zemalja za razdoblje od 2015. do 2019. godine kako bi prilagodili epidemiološke modele za procjenu smrtnosti povezane s vrućinom u svakoj europskoj regiji tijekom cijele 2023. godine.
Za razliku od ljeta 2022., koje je bilo obilježeno trajnim ekstremnim temperaturama u središnjem dijelu ljeta, odnosno od sredine srpnja do sredine kolovoza, tijekom istih tjedana 2023. nisu zabilježene velike toplinske anomalije. Međutim, dva razdoblja visokih temperatura sredinom srpnja i krajem kolovoza odgovorna su za više od 57 posto ukupne procijenjene smrtnosti, s više od 27 000 smrtnih slučajeva, ističu u Institutu za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal).
Zemlje južne Europe najviše pogođene
Rezultati istraživanja pokazuju ukupno 47 690 procijenjenih smrtnih slučajeva u 2023. u 35 europskih zemalja, od čega se 47 312 smrtnih slučajeva dogodilo u najtoplijem razdoblju godine (između 29. svibnja i 1. listopada). Kad se računa broj stanovnika, zemlje s najvišim stopama smrtnosti uzrokovane vrućinom bile su u južnoj Europi. To su Grčka s 393 smrtna slučaja na milijun stanovnika, Bugarska (229), Italija (209), Španjolska (175), Cipar (167) i Portugal (136).
Za Hrvatsku se procjenjuje da su zbog vrućina život izgubila 132 stanovnika na milijun stanovnika, dok se za cijelu Europu procjenjuje 88 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.
- Izvor: ISGlobal
Veća ranjivost žena i osoba starijih od 80 godina
U skladu s prethodnim istraživanjima, podaci ukazuju na veću ranjivost žena i starijih osoba. Konkretno, stopa smrtnosti povezana s vrućinom bila je 55 posto viša kod žena nego kod muškaraca, te 768 posto viša kod osoba starijih od 80 godina nego kod osoba u dobi između 65 i 79 godina.
Moguće podcjenjivanje broja smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom
Autori studije upozoravaju da ove brojke mogu podcijeniti stvarni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom. Zbog nedostupnosti dnevnih, homogenih evidencija mortaliteta tijekom 2023. godine, morali su koristiti tjedne podatke Eurostata. U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Lancet Regional Health – Europe, isti su autori pokazali da bi korištenje tjednih podataka dovelo do podcjenjivanja broja smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom i opisali metodologiju za ispravljanje ove pristranosti.
Uzimajući to u obzir, istraživači procjenjuju da bi vjerojatni broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom 2023. zapravo mogao doseći 58 000 smrtnih slučajeva u 35 europskih zemalja, iako bi se točnija procjena mogla dobiti samo ako znanstvenoj zajednici budu dostupne poboljšane baze podataka.
Prilagodba spriječila daleko veću smrtnost
Jedan od ciljeva studije bio je procijeniti je li u Europi došlo do smanjenja osjetljivosti na toplinu, procesa koji se općenito shvaća kao prilagodba na rastuće temperature. Kako bi se to postiglo, istraživači su isti tip modela prilagodili podacima o temperaturi i mortalitetu iz razdoblja 2000.-2004., 2005.-2009., 2010.-2014. i 2015.-2019. Zatim su uključili temperature i smrtnost iz 2023. u svaki od četiri modela kako bi procijenili broj smrtnih slučajeva koji bi se dogodili u svakom razdoblju da su temperature bile visoke kao 2023. godine.
Koristeći ovu metodu, procijenjeno je da bi procijenjena smrtnost povezana s vrućinom premašila brojku od 85 000 smrtnih slučajeva, odnosno 80 posto više od rezultata za razdoblje 2015.-2019., da su se temperature zabilježene 2023. dogodile u razdoblju 2000.-2004. Za osobe starije od 80 godina broj smrtnih slučajeva bi se više nego udvostručio, odnosno s 1102 na više od 2200.
„Naši rezultati pokazuju kako su procesi prilagodbe na visoke temperature tijekom ovog stoljeća drastično smanjili osjetljivost na vrućinu i broj smrtnih slučajeva posljednjih ljeta, osobito među starijim osobama“, kaže Elisa Gallo, istraživačica na ISGlobalu i prva autorica studije.
„Na primjer, vidimo da od 2000. godine optimalna temperatura s najmanjim rizikom smrtnosti u prosjeku postupno raste diljem kontinenta, od 15 ºC u razdoblju 2000.-2004. do 17,7 ºC u razdoblju 2015.-2019. To ukazuje da smo manje osjetljivi na vrućinu nego što smo bili početkom stoljeća, vjerojatno kao rezultat općeg socioekonomskog napretka, poboljšanja u ponašanju pojedinaca i javnozdravstvenih mjera kao što su planovi za prevenciju vrućine provedeni nakon rekordnog toplinskog vala 2003.“, dodaje Elisa Gallo.
Prilagodba ipak ima ograničenja
„Godine 2023. gotovo polovica dana premašila je prag od 1,5° C postavljen Pariškim sporazumom, a Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Klimatske projekcije pokazuju da će granica od 1,5 °C vjerojatno biti premašena prije 2027., ostavljajući nam vrlo malu mogućnost za djelovanje“, kaže Joan Ballester Claramunt, glavni istraživač grupe za prilagodbu u ISGlobalu
„Moramo uzeti u obzir da će inherentna ograničenja u ljudskoj fiziologiji i društvenoj strukturi vjerojatno postaviti granicu potencijalu za daljnju prilagodbu u budućnosti. Postoji hitna potreba za provedbom strategija usmjerenih na daljnje smanjenje smrtnosti uslijed nadolazećih toplijih ljeta, zajedno sa sveobuhvatnijim praćenjem utjecaja klimatskih promjena na ranjivo stanovništvo. Ove mjere prilagodbe moraju se kombinirati s naporima vlada i opće populacije za ublažavanje klimatskih promjena kako bi se izbjeglo dostizanje kritičnih točaka i kritičnih pragova u projekcijama temperature“, dodaje Joan Ballester Claramunt.
Forecaster.health, alat za predviđanje rizika smrtnosti prema spolu i dobi
Nedavno je istraživačka skupina ISGlobala predstavila Forecaster.health, novi internetski alat za rano upozoravanje na rizike povezane s vrućinom i hladnoćom za različite demografske skupine i s otvorenim pristupom za 580 regija u 31 europskoj zemlji. Ovaj sustav ranog upozoravanja ne temelji se samo na meteorološkim podacima, već uključuje epidemiološke modele za procjenu stvarnih zdravstvenih rizika za svaku populacijsku skupinu. Forecaster.health dostupan je besplatno i daje prognoze do 15 dana unaprijed.
Istraživanje ISGlobala provedeno je u okviru projekta EARLY-ADAPT, koji financira Europsko istraživačko vijeće (European Research Council - ERC), a usmjeren je na proučavanje načina na koji se stanovništvo prilagođava izazovima javnog zdravstva potaknutih klimatskim promjenama.
Stjepan Felber | Ekovjesnik