Dugotrajno zagrijavanje sjevernog Atlantika moglo bi uzrokovati novo ekstremno vruće ljeto u Europi
Ljeto 2025. moglo bi biti najtoplije do sada: europski znanstvenici upozoravaju na mogući „pakleni scenarij“
Ljeto 2025. prijeti da postane jedno od najtoplijih i najsmrtonosnijih u povijesti Europe. Prema najnovijim analizama vodećih klimatskih institucija poput Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Max Planck Instituta za meteorologiju, postoje vrlo jasni pokazatelji da se kontinent sprema za još jedan u nizu ekstremnih toplinskih valova.
Klimatski modeli predviđaju visoku vjerojatnost ne samo natprosječnih temperatura, već i izražene suše koje će dodatno otežati svakodnevni život u gradovima, ali i poljoprivredi. Znanstvenici istovremeno upozoravaju na porast broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, podsjećajući na ljeto 2003. kada je prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Europi preminulo oko 70 000 ljudi.
Nova metoda predviđanja temeljena na tzv. Atlantskom signalu
Jedno od ključnih otkrića dolazi iz Hamburga, gdje je tim istraživača iz Max Planck Instituta za meteorologiju razvio model predviđanja na temelju trogodišnjih trendova zagrijavanja sjevernog Atlantika. Ako su temperature oceana kroz tri godine u porastu, tada je iznimno velika vjerojatnost da će u trećoj godini uslijediti ekstremno vruće ljeto - pokazuje nova studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters.
Ova saznanja ne znače samo bolje vremenske prognoze, već i konkretnu mogućnost pravodobne pripreme. Poljoprivrednici mogu planirati što saditi, a što izbjegavati. Gradovi mogu ranije planirati mjere hlađenja i brige za ranjive skupine stanovništva.
Europa – najbrže zagrijavajući kontinent
Klimatske promjene u Europi ubrzavaju se brže nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Broj ekstremno toplih ljeta se od predindustrijskog razdoblja već udvostručio, a do kraja stoljeća takva ljeta mogla bi postati norma.
Klimatski modeli, koji danas uključuju na desetke tisuća varijabli i simulacija cijelog planetarnog sustava, postaju sve precizniji zahvaljujući sve većoj računalnoj snazi i boljim znanstvenim uvidima. No i dalje se temelje na vjerojatnostima, a ne na apsolutnim brojkama. Ipak, kada većina pokazuje istu putanju – ignoriranje postaje neodgovorno.
Vrijeme je za prilagodbu, a ne čekanje
Umjesto panike, potrebno je djelovati. Gradovi trebaju više hlada drveća i zelenih površina, sustave za upozoravanje ranjivih skupina, prilagodbu radnih uvjeta i edukaciju stanovništva. U poljoprivredi je ključna diverzifikacija kultura i učinkovitije navodnjavanje.
Znanost nam daje sve više vremena da reagiramo. Na nama je da to vrijeme ne potrošimo uzalud.
- Znanstvenici upozoravaju: takvi ekstremi sve su češći – i uskoro bi mogli postati novo normalno.
Stjepan Felber | Ekovjesnik