Postoji mogućnost da je vlažnija atmosfera pogoršala situaciju s poplavama u srednjoj Europi
Ekstremne poplave mogle bi postati učestalije zbog klimatskih promjena
„Industrija fosilnih goriva odgovorna je za pogoršanje ekstremnih vremenskih događaja, uključujući obilne padaline u Europi u posljednja dva tjedna“, tvrdi klimatolog Marc Olefs, klimatolog iz austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.
„Ekstremne poplave, poput onih koje su posljednjih tjedana pogodile srednju Europu, a za koje se ranije očekivalo da će se dogoditi jednom u sto godina, mogle bi postati učestalije zbog klimatskih promjena“, ističe austrijski klimatolog Marc Olefs iz austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.
„Zemlja se trenutačno zagrijava velikom brzinom, a to znači da zrak također može zadržati više vodene pare i da će zbog toga obilne oborine također postati ekstremnije“, objašnjava Marc Olefs, voditelj klimatskih istraživanja u Geosphere Austria.
Poplave u srednjoj Europi, izazvane olujom Boris, uništile su domove i javnu infrastrukturu, a život je izgubilo više od 24 osobe.
„Ono što već sada možemo reći je da je cijelo područje iznad srednje Europe zbog ljudskog utjecaja i emisija stakleničkih plinova danas toplije za dva do tri stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Kao rezultat toga, nisu toplije i vlažnije samo mediteranske zračne mase, već i hladne polarne zračne mase koje stoga mogu apsorbirati sedam posto više vodene pare po stupnju zagrijavanja. To znači da sada mogu apsorbirati 15 do 20 posto više vodene pare u usporedbi s predindustrijskim razdobljem“, dodaje Marc Olefs.
- Ekstremne količine kiše u Austriji u razdoblju od 12. do 16. rujna 2024. godine / Izvor podataka: SPARTACUS © GeoSphere Austria
Znatno veća količina oborina nego tijekom prethodnih ekstremnih događaja
U Beču te Donjoj i Gornjoj Austriji u posljednjih nekoliko dana palo je oko 25 do 160 posto više kiše nego tijekom prethodnih petodnevnih ekstremnih događaja. Obilna kiša velikih razmjera posljednjih je desetljeća postala češća i intenzivnija u mnogim regijama Austrije. Primjerice, u regiji oko St. Pöltena u Donjoj Austriji prošlog vikenda palo je gotovo 420 litara kiše po četvornom metru.
Od 12. do 16. rujna u većem dijelu Austrije palo je više od 100 milimetara kiše, a u pojedinim područjima između 300 i nešto više od 400 milimetara, osobito u dijelovima Donje Austrije. Usporedba količine oborine posljednjih dana s najvećim petodnevnim količinama oborina od 1961. godine pokazuje kako je od 12. do 16. rujna 2024. u Donjoj Austriji, Beču i Gornjoj Austriji palo gotovo 25 posto više oborina nego u prethodnim najekstremnijim petodnevnim događajima. Na području od Tullnerfelda preko St. Pöltena do Lilienfelda prosječno 120 posto više, a u području oko Langenlebarna čak i do 160 posto više.
- Maksimalna petodnevna količina oborina bila je veća u razdoblju 1991.-2020. (dolje) nego u razdoblju 1961.-1990. (gore). Izvor podataka: SPARTACUS © GeoSphere Austria
Klimatolozi GeoSphere Austrija zaključuju kako posljednjih desetljeća nije bilo jasnog trenda prema Vb vremenskim obrascima (klasifikacija prema van Bebberu 1891.), ali su postali intenzivniji te pojedinačni vremenski događaji stoga donose više oborina.
„Intenziviranje Vb vremenskih obrazaca moglo bi se nastaviti zbog globalnog zatopljenja što ovisi o dva faktora. Prvo, što je zrak topliji, to može apsorbirati više vodene pare i kao posljedicu imamo više oborina. Drugo, kao rezultat globalnog zatopljenja, mora također postaju sve toplija, a što je more toplije, to je veći potencijal isparavanja. Još jedno pitanje koje još nije u potpunosti razjašnjeno jest kreću li se takvi Vb vremenski obrasci sporije zbog globalnog zatopljenja. Ovo je važno pitanje jer što dulje područje niskog tlaka ostaje iznad regije, to se akumulira više kiše.“ – objašnjava Marc Olefs.
Kako bi se pobliže ispitali razlozi iznimno velikih količina kiše u posljednjih nekoliko dana, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci provest će se istraživanje u suradnji između GeoSphere Austria i drugih europskih organizacija.
„Istraživanjem namjeravamo ustanoviti koliki je bio udio različitih faktora koji su utjecali na ovaj događaj – primjerice, kakav je utjecaj imala površinska temperatura mora i kako je opća vremenska situacija utjecala na brzinu i putanju područja niskog tlaka te u kojoj su mjeri klimatske promjene uzrokovane ljudskim utjecajem pogoršale nedavnu situaciju s poplavama u srednjoj Europi“, kazao je Olefs.
Stjepan Felber | Ekovjesnik