Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu
Gradski parkovi i drvoredi veliki su spremnici ugljika
Stabla u urbanim područjima su puno više od same dekoracije. Ona obogaćuju život u gradovima, ublažavaju klimatske promjene i njihove posljedice te spašavaju porezne obveznike od potrošenih milijuna. Pohranjivanjem velike količine ugljika, stabla ublažavaju ionako veliki utjecaj gradova na klimatske promjene.
Sve veća potreba za „gradskim šumama“
Londonski istraživači otkrili su novi razlog za očuvanje stabala u gradovima. Naime, stabla u velikim svjetskim gradovima, izvorno namijenjena za poboljšanje izgleda ulica, mogu pohraniti jednaku količinu ugljika kao i tropske kišne šume.
Velike koncentracije ljudi u gradovima koji se brzo šire vode ka bržem napredovanju klimatskih promjena te istovremeno povećavaju osjetljivost okoliša i ljudi na ekstremne topline uzrokovane globalnim zatopljenjem. Dakle, otkriće londonskih istraživača još je jedan podsjetnik na utjecaj koji megagradovi imaju na klimatske promjene te na njihove odgovore na iste.
Najduži europski drvored lipa na čuvenoj berlinskoj aveniji Unter den Linden / Fotografija: Wikimedia Commos
Ostali istraživački timovi već su u prijašnjim radovima naglasili veliku vrijednost zelenih pokrova na pretrpanim urbanim ulicama. Jednim istraživanjem izračunato je da će megagradovi imati koristi od oko 500 milijuna dolara godišnje ako im ulice krase drvoredi, a parkovi omogućuju boravak građana u sjeni stabala. Prema drugom provedenom istraživanju, cijene nekretnina rastu s količinom stabala na ulicama. Na primjer, ulična stabla dodaju do jednu milijardu dolara na ukupnu vrijednost nekretnina u Kaliforniji.
Uz to, „gradske šume“ itekako imaju koristi od sve toplijih i ponekad zagušljivih uvjeta u gradovima - one sve više cvjetaju kako temperature rastu.
Londonski geografi izvještavaju u časopisu Carbon Balance and Management da su iz dobivenih LiDAR (kratica za light detection and ranging) podataka za zrak i mjerenja zemljišta stvorili kartu područja za pohranjivanje ugljika u 85 tisuća stabala u samo jednom dijelu Londona – općini Camden.
Također su otkrili da parkovi poput Hampstead Heatha - jedne od najpoznatijih londonskih zelenih površina, pohranjuju do 178 tona ugljika po hektaru, što je usporedivo sa 190 tona koje se obično pohranjuju u tropskim prašumama.
Budući da u gradskim središtima zna biti toplije čak 3 do 10 stupnjeva Celzijevih, ohrabruje činjenica da se drveće uspijeva nositi s povišenim temperaturama, ali i prosperirati na sve užarenijem planetu koju nastanjujemo. / Fotografija: Pariški drvoredi / Creative Commons/Pixabay
Stabla pružaju hlad, apsorbiraju kišnicu, filtriraju zrak i staništa su mnogim vrstama. Jedan od provedenih izračuna sugerira da „usluge“ londonskih livada, hrastova i divljih kestena ukupno vrijede 175 milijuna dolara godišnje, a sam kapacitet za pohranjivanje ugljika vrijedi od 6,3 milijuna dolara na godinu. Sljedeći korak bio je proširiti istraživanja izvan granica samo jedne urbane cjeline.
Stabla kao vitalni urbani resursi
„Bitan cilj našeg rada bio je istaknuti vrijednost stabala u gradovima, bez obzira na izgled i različite karakteristike gradova. Ovakav pristup pokazao se doista uspješnim pa smo ga proširili diljem Londona, u druge gradove Velike Britanije, kao i na međunarodnoj razini“, rekao je Mathias Disney, autor istraživanja i voditelj geografske LiDAR istraživačke grupe Sveučilišta u Londonu (UCL).
„Gradska stabla su vitalni resursi za naše gradove, pokraj kojih ljudi prolaze svaki dan. Bili smo u mogućnosti odrediti veličinu i oblik svakog stabla u Camdenu, od šuma u velikim parkovima do individualnih stabala u vrtovima“, navodi koautor istraživanja Phil Wilkes, također s UCL-a.
„To nam ne omogućava samo mjerenje količine ugljika pohranjene u tim stablima, već pomaže i u procjeni ostalih bitnih usluga koje nam ona pružaju, kao što je stanište za ptice i insekte“, dodaje Wilkes.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik