Urbana toplina doprinosi bujanju drveća
Kako efekt toplinskih otoka djeluje na rast drveća
Gradsko drveće odgovara na izazove klimatskih promjena i konstantnog razvoja gradova te se na najbolji način prilagođava efektu toplinskog otoka. Ono ubrzano raste, no postoji mogućnost da brže stari.
Gradsko drveće očito dobro podnosi sve više temperature urbanih središta i pokazuje kako pronalazi način za optimizaciju svoje situacije – unatoč djelovanju efekta toplinskih otoka, ono raste sve brže. Povišena temperatura gradskom drveću očito godi, a čini se da im se to čak i sviđa! Korijenje im može biti stješnjeno, a lišće izloženo većem stupnju onečišćenja, no drvoredi berlinskih lipa i pariških platana doslovno bujaju.
Urbano drveće je više od ruralnog
Efekt toplinskog otoka označava urbano područje gdje su temperature znatno više nego u susjednim, ruralnim područjima. Razlog tome je značajno veći stupanj ljudskih aktivnosti koji se odvija u urbanim područjima, kao i više apsorpcije, zadržavanja te generiranja topline od strane brojnih zgrada i pločnika koji obilježavaju gradski život.
„Možemo dokazati kako je gradsko drveće identične starosti u prosjeku dosta veće naspram drveća koje raste u ruralnim područjima jer brže raste. Razlika u visini drveća do 50 godina starosti u prosjeku iznosi oko četvrtine duljine, a za stogodišnja je nešto ispod 20 posto“, kaže Hans Pretzsch, inženjer šumarstva na Tehničkom fakultetu u Münchenu voditelj studije koja je razotkrila reakciju gradskog drveća na porast temperatura gradskih središta.
Vrlo detaljna usporedba
Istraživači iz Njemačke, Francuske, Japana, Vijetnama, Australije, Južne Afrike, Čilea te SAD-a objavili su svoje pronalaske u časopisu Scientific Reports. Za uzorak su koristili 1.383 stabla uglavnom zrele dobi, iz 10 gradova različitih klimatskih zona, od snježno-šumske (borealne) i umjerene, do mediteranske i suptropske klime. Pratilo se „ponašanje“ drveća u Berlinu, Brisbaneu, Cape Townu, Hanoju, Houstonu, Münchenu, Parizu, Prince Georgeu u Kanadi, Santiagu de Chile i Sapporu na sjeveru Japana.
Za promatranje su odabrane sljedeće vrste: sahalinska jela (A. Sachalinensis), kanadska patuljasta bijela smreka (Picea glauca var. albertiana Conica), sitnolisna lipa (Tilia cordata), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), javorolisna platana (Platanus × acerifolia), obični bagrem (Robinia pseudoacacia), hrast lužnjak (Quercus robur), afrički mahagonij, Araukarija (Araucaria cunninghamii) i crni hrast (Quercus nigra).
Znanstvenici su izvršili čak 73.685 promatranja promjera stabala i razvijenosti krošnji tijekom nekoliko desetljeća i otkrili kako su urbana stabla tijekom prilagodbe na zloglasni efekt toplinskog otoka istodobno koristila blagodati duljeg vegetacijskog razdoblja kao posljedicom klimatskih promjena.
Zelene površine podižu cijene nekretnina
Važnost ovog istraživanja najbolje ocrtava činjenica da više od pola čovječanstva danas živi u gradovima, a do 2050. godine predviđa se kako će urbana populacija sačinjavati čak dvije trećine cjelokupne populacije svijeta. Drveće i zelene površine pružaju građanima toliko željeno skrovište od ekstremnih vrućina, umanjuju potrebu za korištenjem rashladnih sustava te pozitivno utječu na cjelokupno zdravlje.
Osim što građanima pruža zdravstvene blagodati, drveće u gradovima doprinosi i estetskom izgledu ulica i gradskih četvrti, ali podiže i vrijednost nekretnina. Naime, jedan tim istraživača procijenio je kako četvorni kilometar urbanog drvoreda vrijedi 1.2 milijuna USD, dok se temeljem druge studije zaključuje kako avenije koje sadrže drvorede povisuju vrijednost nekretnina u Kaliforniji za čak jednu milijardu USD!
Izaziva li ubrzani rast kraći životni ciklus drveća?
Budući da u gradskim središtima zna biti toplije čak 3 do 10 stupnjeva Celzijevih, ohrabruje nas činjenica kako se drveće uspijeva nositi s povišenim temperaturama, ali i prosperirati na sve užarenijem planetu koju nastanjujemo.
No ipak, svaka dobra priča ima i svoju lošu stranu. Iako topliji uvjeti znače snažnu fotosintezu i dulje vegetacijsko razdoblje, znanstvenici upozoravaju kako bi ovaj ubrzani rast mogao skratiti životni ciklus drveća.
Uz ubrzani rast gradova, ipak se može očekivati pozitivan utjecaj izgradnje novih prometnica, stambenih zgrada i poslovnih kompleksa tijekom narednih nekoliko desetljeća. Naime, konzorcij ruskih, nizozemskih i talijanskih znanstvenika tvrdi kako će porast gradova neminovno utjecati na istovremeno povećanje urbanih zelenih površina. Njihova studija objavljena je u časopisu Journal of Cleaner Production.
Potencijali urbanizacije
Iako prevladava mišljenje kako se popločavanjem i asfaltiranjem osiromašuje kvaliteta tla u gradovima, preostala se tla sustavno obogaćuju tresetom, kompostom i novim biljkama. Tako se do 2048. godine u Moskvi očekuje povećanje urbane površine grada za najmanje 30 posto, uz istovremeni gubitak oko 2.000 četvornih kilometara šuma, poljoprivrednog zemljišta i močvara.
„Rezultati našeg istraživanja pokazuju potencijal urbanizacije za povećanje zaliha organskog ugljika u tlu i taj bi proces zauzvrat vjerojatno ublažio učinke klimatskih promjena“, izjavio je Vyacheslav Vasenev iz agro-biotehnološkog odjela Agronomskog fakulteta Moskovskog sveučilišta narodnog prijateljstva.
„Optimističan zaključak naše studije trebali bi dodatno istražiti planeri za zemljišne površine i stručnjaci širom svijeta, budući da će urbanizacija postupno postati sve važnija u budućnosti."
A.S.