Europa ima najbrži širokopojasni internet na svijetu
Istraživanje temeljeno na preko 163 milijuna testova brzine u 200 zemalja svijeta
Prema najnovijem M-Lab izvješću Singapur ima najbrži širokopojasni internet na svijetu, no Europa ipak ima najveću koncentraciju zemalja s brzim ili vrlo brzim širokopojasnim vezama, prenosi Euronews.
Podaci koje je tijekom 12 mjeseci prikupljao M-Lab – konzorcij koji kao partneri čine Open Technology Institute, Google Open Source Research, PlanetLab sa Sveučilišta Princeton i drugi, pokazuju kako je u odnosu na prošlu godinu prosječna globalna širokopojasna brzina interneta porasla za 23 posto i iznosi 9,10 megabita u sekundi (Mbps).
Međutim, u izvješću se navodi kako je poboljšanje ostvareno uglavnom u razvijenim zemljama s razvijenom infrastrukturom te je postignut ograničen napredak i u skladu s tim mala promjena u dostupnosti i/ili prelasku na brzi širokopojasni pristup internetu.
U Švedskoj pristup brzinama do 1 Gbps
Singapur je s prosječnom brzinom od 60,39 Mbps prvi na popisu 200 zemalja svijeta i to daleko ispred Švedske, gdje je u razdoblju od 29. svibnja 2017. do 29. svibnja 2018. godine širokopojasna brzina u prosjeku iznosila 46,00 Mbps. Zahvaljujući izgradnji optičke mreže čak oko 60 posto švedskih kućanstava i tvrtki sada ima pristup brzinama do 1 Gbps (1,000 Mbps).
Među deset najboljih zemalja svijeta nalazi se još osam europskih zemalja i to Danska (43,99 Mbps), Norveška (40,12 Mbps), Rumunjska (39,60 Mbps), Belgija (36,71 Mbps), Nizozemska (35,95 Mbps), Luksemburg (35,14 Mbps), Mađarska (34,01 Mbps) i Jersey (30,90 Mbps), dok su na primjer Sjedinjene Američke Države zauzele tek 20. mjesto s prosječnom brzinom od 25,86 Mbps.
Hrvatska pala za dva mjesta
Europski kontinent u cjelini ima najveću koncentraciju zemalja s brzim ili vrlo brzim širokopojasnim vezama, pokazuje istraživanje. Sve 53 europske zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem nalaze se u gornjoj polovici popisa 200 zemalja svijeta, odnosno čak 36 europskih zemalja nalazi se među 50 zemalja s najbržim internetom na svijetu.
Hrvatska se s prosječnom brzinom od 15,60 Mbps nalazi na 42. mjestu, a u odnosu na 2017. godinu (12,57 Mbps) pala je za dva mjesta. Naši talijanski susjedi prate nas na 43. mjestu (15,10 Mbps), a Slovenija je s brzinom od 21,41 Mbps rangirana kao 28. zemlja svijeta.
Srbija (13 Mbps) je na 50., Bosna i Hercegovina (7,37 Mbps) na 71., a Crna Gora (6,74 Mbps) na 74. mjestu. Armenija je na 107. mjestu najgore rangirana europska zemlja s prosječnom brzinom od svega 3,94 Mbps.
Velika Britanija kasni s prelaskom na optičku mrežu
Velika Britanija je s prosječnom brzinom od 18,57 Mbps u 2018. godini pala za četiri mjesta i sada je rangirana kao 35. zemlja svijeta, a u izvješću se navodi kako će se taj pad vjerojatno nastaviti i u sljedećoj godini.
„U usporedbi s mnogim drugim zemljama, kako u Europi, tako i izvan nje, Velika Britanija kasni s punim prelaskom na optičku mrežu te se predugo oslanja na bakrenu“, izjavio je Dan Howdle, telekomunikacijski analitičar koji je prikupljao podatke.
Afrički kontinent je daleko iza ostatka svijeta i većina tamošnjih zemalja oslanja se na bežični internet (3G, 4G), a ne na kabele. Madagaskar je jedan od izuzetaka zahvaljujući podmorskom kabelu koji ovu otočnu državu opskrbljuje respektabilnom širokopojasnom brzinom od 24,87 Mbps, pa se stoga nalazi na visokom 22. mjestu.
Na začelju se nalaze Kongo, Republika Kongo, Burkina Faso, Niger, Sirija, Mauritanija, Gvineja, Somalija, Turkmenistan i Istočni Timor u kojima se prosječna brzina interneta kreće ispod 0.90 Mbps, dok je na posljednjem mjestu ratom opustošeni Jemen sa svega 0,31 Mbps.
S.F. / Ekovjesnik