Milano udvostručuje površinu cvjetnih livada

Smanjeni režim košnje u gradovima je ekološki i ekonomski isplativ jer dovodi do povećanja raznolikosti životinjskih i biljnih vrsta, kao i do smanjenja emisija stakleničkih plinova

U glavnom gradu Lombardije udvostručuje se broj površina pod smanjenim režimom košnje pa će ih tako ove godine biti čak 111 u odnosu na 54 u prethodnoj godini. Riječ je o površini od otprilike 1,8 milijuna četvornih metara od ukupno 19 milijuna četvornih metara zelenih površina kojima izravno upravlja Grad Milano.

Potaknuto dobrim rezultatima prošlogodišnje primjene prilagođene košnje, dana 29. travnja Gradsko vijeće Milana donijelo je odluku o povećanju zelenih površina pod smanjenim režimom košnje u 2025. godini. Počevši od prošle godine, praksa prilagođene košnje imala je za cilj promicanje održivosti okoliša i omogućavanje cvatnje biljaka važnih za prehranu oprašivača, a temeljem praćenja stručnjaka biotehnološke tvrtke 3Bee i Sveučilišta Milano-Bicocca (Università degli Studi di Milano-Bicocca) zabilježeni su izvrsni rezultati u smislu povećane bioraznolikosti.

Istraživački tim laboratorija ZooPlantLab Odjela za biotehnologiju i bioznanosti na Sveučilištu Milano-Bicocca na nepokošenim je područjima primijetio porast bioraznolikosti kukaca od 30 posto u usporedbi s onima koja se često kose. Taj porast dosegao je čak 60 posto u područjima s većom raznolikošću cvijeća i vrsta.

Nove površine sa smanjenom košnjom odabrane su nakon analize informacija prikupljenih tijekom prošlogodišnjeg eksperimentiranja na prvih 54 površina. Kao i prošle godine, površine su identificirane prema različitim kriterijima kako se ne bi utjecalo na javnu upotrebu i umanjio prostor namijenjen za sport i rekreaciju. Ovim se površinama, ravnomjerno raspoređenim diljem grada, stvaraju novi ekološki koridori i poboljšavaju usluge ekosustava travnjaka, a ujedno se smanjuje učinak urbanog toplinskog otoka.

S istim ciljevima zaštite i razvoja bioraznolikosti, povećat će se i broj cvjetnih livada pa će ih ove godine biti više od 60, što je otprilike dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

Suhi travnjaci – čuvari bioraznolikosti

Zajednički dvoipolgodišnji hrvatsko-slovenski projekt „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“ provodi se u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska, a njime se proučava bioraznolikost suhih kontinentalnih travnjaka dvaju područja: Kozjanskog parka i Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“.