Hoće li i Austrija uvesti zabranu prodaje energetskih pića mlađima od 18 godina
U Austriji se raspravlja o uvođenju dobne granice za prodaju i konzumaciju energetskih pića
Zabrana prodaje energetskih pića mlađima od 15, 16 ili 18 godina na snazi je u nekoliko europskih zemalja, a sada se i austrijski ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni) zalaže za uvođenje dobne granice jer njihova pretjerana konzumacija može štetno utjecati na zdravlje djece i mladih, izvijestio je dnevnik Salzburger Nachrichten.
Dobna granica za prodaju energetskih pića mlađima od 18 godina u Litvi je na snazi već deset godina, a malo tko pomislio je da će se sličan zakon primijeniti i u drugim dijelovima Europe. Međutim, tijekom prošlog desetljeća Latvija, Estonija, Poljska, Rumunjska i Norveška slijedile su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i uvele zabranu prodaje energetskih pića djeci i mladima. U Estoniji je trenutačno na snazi zabrana prodaje energetskih pića mlađima od 16 godina, u Norveškoj od 15, a prošlog tjedna češka vlada predstavila je nacrt zakona kojim bi se mladima također zabranila prodaja i posluživanje energetskih pića.
Rasprava o energetskim pićima sada se zahuktala i u Austriji
Austrijska udruga Foodwatch Österreich pokrenula je peticiju Keine Energydrinks für Kinder! kojom je dosad prikupljeno nešto više od 4000 potpisa, a njome se austrijske političke stranke i njihovi glasnogovornici pozivaju da „ozbiljno shvate zdravlje djece i osiguraju dobnu granicu“ za prodaju i konzumaciju energetskih pića.
„Čak i limenka energetskog napitka od pola litre često premašuje maksimalnu preporučenu dnevnu količinu kofeina i može biti štetna za zdravlje prosječnog dvanaestogodišnjaka normalne težine. Posljedice su srčane aritmije, napadaji i anksioznost. Ipak, djeca u Austriji energetska pića mogu bez problema kupiti u svakom supermarketu. Druge zemlje EU-a već su uvele dobnu granicu kako bi zaštitile zdravlje svoje djece“, navodi se u tekstu peticije. U Austriji trenutačno nema dobne granice za prodaju i/ili konzumaciju energetskih pića, no već desetak godina na svakoj limenci mora biti otisnut natpis „Povećan sadržaj kofeina - Ne preporučuje se za djecu, trudnice i dojilje“.
Ministarstvo zdravstva zagovara zabranu
„S obzirom na problematične učinke energetskih napitaka, Ministarstvo zdravstva zalaže se za minimalnu dob od 18 godina, kao što to već uvele neke zemlje u EU-u“, odgovorili su iz Ministarstva zdravstva na upit dnevnika Salzburger Nachrichten. Međutim, dodaje se kako je „provedba zabrane ili uvođenje dobne granice za konzumaciju energetskih pića u nadležnosti austrijskih saveznih zemalja, baš kao i pitanje zaštite maloljetnika“.
Ono što je u djelokrugu Ministarstva zdravstva već je provedeno, poput odgovarajuće preporuke u smjernicama za školske kuhinje. No, budući da energetska pića „nisu akutno opasna za zdravlje“, Ministarstvo zdravstva nema pravni izlaz iz te situacije i može uputiti žalbe samo Državnom tajništvu za mlade i saveznim zemljama.
Ministarstvo zdravstva kao razlog moguće zabrane mlađima od 18 godina navodi „moguće negativne učinke prekomjerne konzumacije na zdravlje“.
Na pitanje jesu li energetska pića štetna za djecu i mlade, Holger Förster, pedijatar iz Salzburga i voditelj radne skupine za medicinu mladih i sport pri Austrijskom društvu za pedijatriju i adolescentnu medicinu, odgovorio je „da se ni na koji način ne preporučuju“. Istaknuo je kako „sadržana količina kalorija povećava rizik od prekomjerne tjelesne težine djece“. Iznad svega, najproblematičniji je kofein koji „mlađi od dvanaest godina uopće ne bi trebali konzumirati“, kazao je Förster. „Za sve starije od dvanaest godina vrijedi maksimalna dnevna količina kofeina od tri miligrama po kilogramu tjelesne težine. S težinom od 50 kilograma to iznosi najviše 150 miligrama, dok jedna limenka Red Bulla sadrži 80 miligrama pa se s dvije limenke već prelazi ta granica.“
Previše kofeina je štetno za zdravlje
Previše kofeina može uzrokovati glavobolje i poremećaje spavanja, ali i trajno visok krvni tlak ili srčane aritmije. „A to može biti vrlo opasno, posebno u kombinaciji sa sportskim aktivnostima“, dodao je Förster. „Vježbanje već stavlja tijelo pod stres i oslobađa adrenalin, a uz konzumaciju energetskog pića možemo preopteretiti svoje tijelo.“
Ističući štetnost kofeina, sličan stav ima i Maria Benedikt koja je godinama bila viši dijetetičar u Sveučilišnoj bolnici Salzburg, a trenutačno vodi ordinaciju za medicinske savjete o prehrani. „Konzumiranje energetskih pića nakon vježbanja je najgora stvar, a ni u kojem slučaju ne biste ih trebali piti za gašenje žeđi“, kazala je Benedikt za dnevnik Salzburger Nachrichten.
Tržišni lider Red Bull uzvraća udarac
„Nema razloga da se kofein u energetskim pićima tretira drugačije od kofeina u kavi i drugim pićima s kofeinom. Poštujemo nacionalne i regionalne zakone u cijelom svijetu“, poručili su iz austrijske tvrtke Red Bull poznatoj po asortimanu istoimenih energetskih pića.
Maria Benedikt smatra da se energetska pića ne mogu uspoređivati s kavom i ukazuje na međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) koje također ističe problem pretjerane konzumacije energetskih pića kod mladih. Prema ovom istraživanju, osam posto svih mladih između 11 i 17 godina svakodnevno konzumira barem jedno energetsko piće. U prethodnom istraživanju 2018. godine taj udio iznosio je pet posto, čime je potrošnja u četiri godine porasla za oko dvije trećine.
Upozorenje o kombiniranju energetskih pića i alkohola
Maria Benedikt i Holger Förster također upozoravaju na kombiniranu konzumaciju energetskih pića i alkohola. „Energetska pića prikrivaju učinak alkohola pa se osjećate trijeznije nego što zapravo jeste“, kazala je Benedikt, a Förster upozorava kako „postoje dvije stimulirajuće tvari koje zajedno mogu dovesti do problema razgradnje u jetri i bubrezima“.
Propisi u pojedinim državama članicama EU-a razlikuju se u detaljima. U Rumunjskoj, primjerice, novčane kazne za prodaju energetskih pića maloljetnicima iznose i do 6000 eura. Dijetetičarka Benedikt smatra da zabrana konzumacije mlađima od 14 godina ima smisla, dok bi roditelji mladih između 14 i 18 godina trebali razgovarati sa svojom djecom i pokušati ih potaknuti na umjerenu konzumaciju.
Holger Förster zalaže se za dobnu granicu do 16 godina i to uz jača upozorenja na limenkama. Međutim, takav propis imao bi smisla samo ako postoje stroge kontrole jer se njime ne bi ništa postiglo ako bi se energetska pića i dalje mogla kupovati na samoposlužnim blagajnama u supermarketima. I u našim trgovinama postoje odgovarajući kontrolni mehanizmi za prodaju alkoholnih pića na samoposlužnim blagajnama, ali bez zabrane ili dobnog ograničenja djeca energetska pića bez problema kupuju i na uobičajenim blagajnama.
Stjepan Felber | Ekovjesnik