Urbano drveće može poboljšati učinkovitost i rezultate sustava obrazovanja
Rezultati istraživanja su alarmantni i otkrivaju složeni međuodnos između degradacije okoliša i društvenih nejednakosti
Prema novom istraživanju, stabla u gradovima mogu poboljšati rezultate školskog obrazovanja, a njihov gubitak najviše osjećaju učenici iz obitelji s niskim primanjima.
Profesor ekonomije Alberto Garcia sa Sveučilišta Utah istraživao je promjene u rezultatima standardiziranih školskih testova u razdoblju od deset godina nakon što se u Sjevernoj Americi proširio štetnik jasenov krasnik (Agrilus planipennis). Ova invazivna vrsta prouzročila je znatnu štetu i odumiranje milijuna stabala jasena u ulicama i okućnicama gradova američkog Srednjeg zapada.
Istraživanjem pod nazivom „Nejednako raspoređeni učinci degradacije ekosustava na obrazovanje: dokazi o utjecaju invazivnih vrsta“ („Unequally distributed education impacts of ecosystem degradation: Evidence from an invasive species“), objavljenog u prosincu 2024. u časopisu Global Environmental Change, analizirao se utjecaj gubitka drveća na rezultate obrazovanja u metropolitanskom području Chicaga koje je posebno bilo pogođeno širenjem jasenovog krasnika. Američki jasen (Fraxinus americana) bio je najčešća autohtona vrsta drveća u ovom dijelu SAD-a te je s oko 85 000 stabala činio 18 posto uličnog drveća, a između 2010. i 2020. godine izgubljena je polovica njegovog ukupnog broja, dok je preostala polovica prema podacima Arboretuma Morton gotovo izgubljena ili je u opadanju.
Međutim, istraživači su se usredotočili na praćenje rezultata standardiziranih školskih testova koje su postigli učenici od 3. do 8. razreda u Illinoisu i to u razdoblju od 2003. do 2012. godine. „Otkrili smo pogoršanje rezultata testova u područjima s najezdom jasenovog krasnika koji su prije njezinog početka bili slični onima u nezahvaćenim područjima“, kazao je profesor Alberto Garcia. „Također smo promatrali razlike u visini obiteljskih prihoda i ustanovili manju vjerojatnost da će jasenov krasnik utjecati na rezultate učenika u školama s većim brojem učenika iz obitelji s niskim primanjima. Međutim, razlog leži u činjenici što dijelovi grada s ovim školama imaju manje drveća pa je stoga ovdje manja vjerojatnost širenja štetnika. No ipak, čini se da su učenici iz obitelji s niskim primanjima u području zahvaćenim jasenovim krasnikom pogođeni više nego učenici iz bolje stojećih obitelji u tim istim školama.“
Prethodno istraživanje pokazalo je da učenici u gradskim četvrtima s više drveća imaju bolje rezultate na školskim testovima. Nedavnim istraživanjem sociologa i geografa sa Sveučilišta Utah (UofU) potvrđeno je da četvrti s većinskim stanovništvom niskih primanja u Utahu imaju manje drveća u blizini svojih škola. Istovremeno, škole u četvrtima koje imaju veću pokrivenost drvećem imale su manje učenika koji su na ispitima iz matematike, jezika i umjetnosti pokazali nižu razinu znanja.
„Općenito govoreći, na bolje rezultate obrazovanja mogli su utjecati viši prihodi stanovništva koje živi u zelenijim četvrtima“, primjećuje Garcia. „Istraživanjem smo se pokušali približiti uspostavljanju uzročne veze između rezultata obrazovanja i najezde jasenovog krasnika koji se počeo širiti različitim četvrtima u području Chicaga.“
Istraživači su izradili novi skup podataka, kombinirajući satelitske snimke s rezultatima standardiziranih školskih testova američke savezne države Illinois i istraživanjima širenja jasenovog krasnika.
„Imali smo sreću da je država Illinois provodila ovaj standardizirani test u istom vremenu kada je počelo širenje ovog štetnika. Učenici svih škola u Illinoisu polagali su isti test pa smo imali usporedive podatke po školama u desetogodišnjem razdoblju“, objašnjava Garcia.
Neravnomjerni utjecaj
Umjesto da samo potvrde korelaciju rezultata testova pokrivenošću drvećem, istraživači su mogli pratiti promjene u rezultatima standardiziranih testova istodobno sa širenjem štetnika koji su u razdoblju od jednog desetljeća uništili stabla američkog jasena u području Chicaga.
Istraživanjem je utvrđeno smanjenje od 1,22 posto broja učenika koji ispunjavaju ili premašuju rezultate standardiziranih testova u područjima pogođenim jasenovim krasnikom. Međutim, ovaj naizgled skroman pad ima značajne implikacije kada se mjeri na ukupnom broju učenika.
„Otkrili smo da je manja vjerojatnost širenja štetnika u školama s većim brojem učenika iz obitelji s niskim primanjima jer u tim četvrtima ionako ima manje drveća. No čini se da su ovi učenici u bogatijim četvrtima s češćim i izraženijim širenjem štetnika snosili najveći teret“, kaže Garcia.
Nagađajući uzroke ovih učinaka, Garcia primjećuje da bi gubitak drveća mogao pogoršati utjecaj urbanih toplinskih otoka, povećati onečišćenje zraka i umanjiti psihološke i fiziološke dobrobiti koje osigurava urbana priroda.
„Jedno od mogućih objašnjenja je da učenici iz obitelji s niskim primanjima u svojim domovima nemaju iste uvjete koji bi im omogućili oporavak od, primjerice, ekstremnih temperatura ili zdravstvenih problema izazvanih onečišćenjem zraka kao učenici iz bolje stojećih obitelji iz istih škola“, navodi Garcia.
Učenici iz obitelji s niskim primanjima također mogu provoditi više vremena na otvorenom u svom susjedstvu ili ostati duže u blizini škole, povećavajući time svoju izloženost lošim okolišnim uvjetima. Suprotno tome, učenici iz obitelji s višim primanjima mogu putovati u školu iz udaljenijih područja ili imati pristup okruženjima s kontroliranom klimom koja ublažava te utjecaje.
Pitanje ekološke pravde
Rezultati istraživanja naglašavaju kako promjene u okolišu nerazmjerno utječu na ranjive skupine stanovništva.
„Ovdje nije samo riječ o ekološkim pogodnostima, već o boljem razumijevanju kako njihova odsutnost može stvoriti dodatne društvene nejednakosti koje se protežu kroz kritične aspekte života, poput obrazovanja“, zaključuje Alberto Garcia te naglašava važnost inicijativa urbanog šumarstva i upravljanja invazivnim vrstama.
Napori održavanja, zaštite i obnavljanja drveća mogli bi igrati ključnu ulogu u ublažavanju ekoloških i društvenih razlika, a ovim istraživanjem također se otvaraju vrata za daljnje proučavanje utjecaja promjene ekosustava na budućnost stanovništva, posebno u urbanim sredinama gdje su ekološke nejednakosti posebno izražene.
Stjepan Felber | Ekovjesnik