Grad Rim usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama
Klimatski plan odnosi se na razdoblje do 2050., a uključuje intervencije koje će se provesti do 2030. godine
Gradsko vijeće ovog je tjedna konačno dalo zeleno svjetlo za dokument kojim se utvrđuju prioriteti, ciljevi i mjere za prilagodbu i jačanje otpornosti Vječnog Grada i njegovog cjelokupnog područja na sve izraženije i intenzivnije utjecaje klimatskih promjena.
Riječ je o prvoj rimskoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama koja određuje prioritete, ciljeve i mjere prilagodbe i jačanja otpornosti talijanskog glavnog grada na sve izraženije i intenzivnije klimatske utjecaje. Strategija se odnosi na razdoblje do 2050., a uključuje intervencije koje će se provesti do 2030. godine.
Prijedlog strategije (Strategia di Adattamento climatico di Roma Capitale) predstavljen je 23. siječnja 2024. i to nakon što su temeljem meteoroloških i klimatskih podataka na njezinoj pripremi sudjelovala sva znanstvena i istraživačka tijela, koja su predvidjela utjecaje i rizike za cijelo rimsko područje te procijenila buduće scenarije klimatskih promjena.
Posljednjih mjeseci dokument je bio predmet široke javne rasprave, u sklopu koje je organizirano sedam konferencija, radionica i tematskih javnih sastanaka uz sudjelovanje građana, organizacija civilnog društva, gospodarstvenika i drugih lokalnih dionika.
Strategijom se utvrđuju četiri glavna prioritetna područja: obilne oborine i poplave koje ugrožavaju naselja i infrastrukturu, sigurnost vodoopskrbe u uvjetima smanjene količine oborina i duljih sušnih razdoblja, prilagodba rastućim temperaturama sa štetnim posljedicama na zdravlje ljudi te utjecaji obalne erozije, sve intenzivnijih oborina i oluja u uvjetima porasta razine mora.
Izrazita ranjivost od rizika vezanih za klimatske promjene
Rim je sa svojih 1385 četvornih kilometara druga europska prijestolnica po teritorijalnoj veličini, odmah iza Londona (1500 km²) i daleko ispred Pariza (105 km²) ili Milana (181,8 km²). Gotovo 400 tisuća Rimljana živi u hidrogeološki rizičnim područjima, a 245 tisuća na područjima pogođenim bujičnim poplavama, dok integrirana analiza ekološke i društvene ranjivosti naglašava kako devet posto stalnog rimskog stanovništva stanuje u četvrtima koje su posebno izložene rizicima tijekom razdoblja dugotrajnih toplinskih valova.
Uz velik broj posjetitelja, Rim sa svojih 2,8 milijuna stanovnika trenutačno premašuje brojku od četiri i pol milijuna ljudi, a očekuje se da će se taj broj sljedećih godina dodatno povećati. Rim ima cestovnu mrežu od približno 8000 km, dužina kanalizacijske mreže iznosi 3242 km, a vodovodne 6900 km. Svakako treba istaknuti da se Rim prostire na sedam brežuljaka, od maksimalne visine 141 metar na Monte Mario do najnižih 13 metara nadmorske visine na trgu Piazza del Pantheon. Usto, Rim je s 20 km obale Tirenskog mora i najveća obalna lokalna samouprava u Europi, kojom rijeka Tiber teče u dužini od 56 km, te ima jednu od najvećih hidrografskih mreža u Europi.
Kako bi se odgovorilo na rizike klimatskih promjena, strategijom se identificiraju ključni ciljevi i mjere prilagodbe kako bi grad povećao svoju otpornost na trenutne i buduće klimatske utjecaje do 2050. Nadalje, za svaku mjeru navode se nadležnosti i potrebne intervencije, očekivani troškovi, studije koje treba provesti te sredstva koja su već dostupna i koja će se osigurati u pregovorima s talijanskom vladom i regijom Lazio.
Značajan porast temperature u proteklom desetljeću
Podaci talijanskog državnog statističkog zavoda ISTAT (Istituto Nazionale di Statistica) ukazuju na trend rasta temperature između 1971. i 2021. godine, s najvišim vrijednostima zabilježenim u proteklom desetljeću. U Rimu je porast temperature izraženiji nego u svim ostalim većim talijanskim gradovima i regionalnim središtima, a prosječna godišnja temperatura za razdoblje 2011.-2021. iznosi 17,7 °C, odnosno +1,7 °C u odnosu na razdoblje 1981.-2010.
Konkretno, povećava se broj toplih dana, odnosno dana u kojima je maksimalna dnevna temperatura zraka veća ili jednaka 25 °C, kao i broj tropskih noći s temperaturama koje ne padaju ispod 20 stupnjeva. S druge strane, kada je riječ o oborinama, ističe se povećanje varijabilnosti i promjena oborinskih obrazaca, produljenje razdoblja bez oborina te istovremeno povećanje intenziteta oborina u pojedinim danima i kraćim razdobljima.
>>> Pročitajte još >>> „100 parkova za Rim“ | Predstavljen ambiciozan plan obnove rimskih parkova i zelenih površina
- Rim © Michelle Raponi / Pixabay
U razdoblju 1971.-2000. ukupna prosječna godišnja količina oborina iznosila je 807 mm, dok je u razdoblju 2011.-2021. pala na 783 mm. Također, obilne količine oborina koncentrirane su na sve manji broj vrlo kišnih dana što utječe na rekordnu razinu vlažnosti tla i povećava rizik od poplava. Rim je ujedno jedan od talijanskih gradova koji su najviše izloženi riziku od obilnih oborina i poplava koje blokiraju željeznički i cestovni promet, a ističe se i po broju dana s jakim vjetrovima i olujnim udarima u svom obalnom području.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) klasificirao je Mediteran kao žarište globalnog zatopljenja, odnosno kao jedno od najranjivijih područja svijeta u kojem će porast temperature i podizanje razine mora biti najviše izraženi. Rim se stoga mora pripremiti za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, a pritom se koristi klimatskim varijacijama koje je za razdoblje od 2036. do 2065. razradio Euro-mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC).
Sudjelovanje građana
„Javna rasprava i brojni pristigli komentari istaknuli su veliko zanimanje građana za ova pitanja, spremnost na sudjelovanje i potrebu kvalitetnog informiranja o temama koje se tiču sigurnosti urbanog života. Zbog toga ćemo nastaviti s informiranjem i poticanjem sudjelovanja građana Rima u sljedećim fazama strategije kako bismo ih što kvalitetnije mogli izvještavati o provedbi projekata i njihovom doprinosu smanjenju utjecaja ekstremnih vremenskih prilika u gradu“, ističu u rimskoj gradskoj upravi.
Predložena strategija je izmijenjena kako bi ispunila ove zahtjeve, a u planu je održavanje redovitih informativnih sastanaka s ciljem izvještavanja o provedbi mjera i postignutim rezultatima u odnosu na utvrđene prioritete i ciljeve. Nadalje, uspostavit će se sustav znanstvenog praćenja s indikatorima promjena u gradu Rimu s obzirom na glavne klimatske čimbenike (temperature, oborine i ekstremne vremenske događaje), a građani će se upoznavati s mjerama prevencije i prilagodbe te s rizicima i sustavima ranog upozorenja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik