Dabrovi u Češkoj stvorili močvaru i državi uštedjeli 1,2 milijuna eura
Planovi osmočlane obitelji dabrova bili su veći od plana uprave prirodnog rezervata, a močvara koju su stvorili već je puno veća!
Obitelj dabrova pomogla je obnoviti tok rijeke Klabave u češkom Plzeňskom kraju te tako državi i zaštitarima okoliša uštedjela mnogo truda i novca. Plan vraćanja rijeke u prirodno stanje nije uključivao pomoć dabrova koji nisu samo izgradili nekoliko brana, već se brinu i o njihovom održavanju. Državi su uštedjeli oko 1,2 milijuna eura, a rijeka ponovno teče prirodnim putem.
Rijeka Klabava izvire u planinama Brdy u češkom Plzeňskom kraju, sjeverozapadno od brda Praha (862 m nadmorske visine) u okrugu Příbram te jugozapadno od Praga. Na području bivšeg vojnog poligona u blizini ribnjaka Padrťské rybníky nalazi se prirodni rezervat Brdy, koje je za javnost otvoren od 2016. godine. Njegova uprava još uvijek se bori s nasljeđem prošlosti i promjenom toka rijeke te već šest godina planira projekt renaturalizacije s branama i meandrima koji će livade uz rijeku ponovno pretvoriti u močvarno područje. Prevladane su gotovo sve birokratske prepreke, izdana je građevinska dozvola i očekivao se dolazak bagera. Međutim, bageri ipak više nisu potrebni jer brane su već gotove.
Dabrovi su pravi radoholičari
Kako su životinje ovamo dospjele nije sasvim jasno jer je najbliža populacija dabrova udaljena više od deset kilometara. No, potpuno je jasno da su obavile jako dobar posao. Pregledavajući tragove danonoćnog rada dabrova, voditelj prirodnog rezervata Bohumil Fišer sada u gumenim čizmama mora tražiti blatnjavi prolaz između brojnih bara gdje je nekada bila livada.
Dabrovi su uistinu pravi radoholičari, a samo jedan može „posjeći“ i do 200 stabala godišnje. Životinje su svoje brane gradile posljednje četiri godine bez ikakvih odgoda ili povećanja troškova. „Tijekom tog vremena nismo uspjeli dobiti ni građevinsku dozvolu“, kaže Bohumil Fišer. „Planovi ove obitelji bili su veći od naših, a močvara koju su stvorili već je mnogo puta veća“, dodaje.
„Dabar branu može izgraditi za jednu, najviše dvije noći. Za gradnju brane koristi veće grane koje zbija prednjim šapama. Mi smo trebali dobiti dozvolu i osigurati sredstva, a branu bismo mogli graditi isključivo bagerom, rekao bih, najmanje tjedan dana“, izjavio je zoolog Jiří Vlček za kanal ČT24 Češke televizije.
Rad dabrova uštedio je mnogo novca
Fišer je izračunao da su im dabrovi uštedjeli oko 1,2 milijuna eura, ali vrijednost njihovog rada je još veća. „Dabrovi također vode brigu o branama, popravljaju ih i održavaju. U tu svrhu morali bismo angažirati tvrtku koja bi to radila za puno novca“, kaže Fišer.
Dabrovima za njihov rad nije zahvalna samo uprava Brdyja, već i velik broj životinjskih vrsta koje su ovdje pronašle svoje stanište. Voda Klabave je izgradnjom brane postala znatno bistrija, a u novonastalom močvarnom području razvio se bogat život vodozemaca. Stvorena je močvara koja nudi bolje uvjete za život, primjerice, potočnog raka ili raka kamenjara (Austropotamobius torrentium).
„Dobro je da su dabrovi ovamo stigli prije nas. Ne samo zato što novac koji smo uštedjeli sada možemo iskoristiti negdje drugdje, već i zato što mi to ne bismo mogli učiniti tako dobro. Dabrovi jednostavno imaju puno bolji osjećaj za krajolik nego mi ljudi“, objasnio je Bohumil Fišer.
„Dabar uvijek bira mjesto gdje će izgraditi branu ili poduzeti neke mjere za sebe bolje nego kad mi to projektiramo na papiru“, rekao je Jaroslav Obermajer, voditelj Srednjočeškog ureda Agencije za zaštitu prirode i krajolika Češke Republike (AOPK).
Nisu sve strukture dabra u skladu s ljudskim interesima
Glasnogovornica AOPK-a Karolína Šůlová ističe kako su dabrovi već doprinijeli zadržavanju vode u zaštićenom krajobraznom području Žďárské vrchy. Međutim, njihove „graditeljske“ aktivnosti ponekad su protiv interesa ljudi. Primjerice, u češkoj regiji Orlickoústecký dabrovi su uzrokovali poplavljivanje polja i željezničke pruge.
Programom zaštite dabra u Češkoj Republici nastoji se pronaći kompromis između gospodarskih interesa i prisutnosti dabrova, a njihov broj procjenjuje se na petnaestak tisuća.
„Država pokušava pomoći poljoprivrednicima te im plaća štete koje dabrovi uzrokuju na trajnim nasadima ili ratarskim usjevima“, dodaje Šůlová.
Stjepan Felber | Ekovjesnik