Dva milijuna građana Srbije udiše prekomjerno onečišćen zrak

Ovaj zastrašujući podatak potvrđuju podaci xEco aplikacije

Od početka 2025. godine prekoračenje zakonom dopuštenog broja dana s koncentracijama PM10 čestica većim od 50 mikrograma po kubnom metru (µg/m³) izmjereno je na 28 mjernih postaja. Nažalost, kvaliteta zraka u mnogim se gradovima i općinama Srbije još uvijek ne prati, a niz požara na odlagalištu dodatno ugrožava zdravlje stanovnika Valjeva, izvijestio je portal Balkan Green Energy News.

Zaječar je 6. veljače 2025. postao prvi grad u Srbiji s negativnim rezultatom od 35 dana s prekoračenjem srednje dnevne granične vrijednosti za čestice PM10 u zraku, izvijestio je portal Balkan Green Energy News. Od 65 dana tekuće godine, dopuštena dnevna koncentracija PM10 čestica u Zaječaru prekoračena je čak tijekom 61 dana.

Na 28 mjernih postaja u Srbiji već je prekoračen zakonom dopušten broj od 35 dana s koncentracijama PM10 čestica većim od 50 µg/m³, što potvrđuju podaci xEco aplikacije. Ove mjerne postaje pokrivaju područje na kojem živi približno dva milijuna stanovnika ili gotovo trećina građana Srbije. Mjerne postaje u tri beogradske općine također bilježe prekoračenje onečišćenja, a Dejan Lekić, tvorac xEco aplikacije, objašnjava kako je dovoljno da samo jedna postaja na razini aglomeracije Beograd ima prekoračenje da bi cijela bila svrstana u treću kategoriju „prekomjerno onečišćenog zraka“.

U velikom broju općina u Srbiji i dalje nema monitoringa kvalitete zraka

„Ove godine u Srbiji je s radom krenulo manje od deset novih državnih mjernih postaja, a u Nišu je dodana treća koja još uvijek nije uključena zbog problema povezivanja s elektromrežom“, objašnjava Dejan Lekić.

Lekić ističe kako su početkom godine na 12 mjernih postaja dodani PM analizatori pa ih sada imaju sve postojeće automatske postaje u gradovima. Tako se lebdeće čestice trenutačno mjere na ukupno 83 mjernih postaja u Srbiji, iako na portalu Agencije za zaštitu okoliša prema Dejanu Lekiću nisu sve prikazane.

„Međutim, u Srbiji i dalje velik broj općina nema državni automatski monitoring“, ističe Lekić. „Ako kao kriterij uzmemo mjesta s više od 25 000 stanovnika, državni automatski monitoring nemaju sljedeći gradovi i općine: Požarevac, u kojem postoji mjerna postaja, ali iz nekog razloga nigdje nije prikazana, Stara Pazova, Bačka Palanka, Ruma, Aleksinac, Smederevska Palanka, Aranđelovac, Gornji Milanovac, Kula, Vrbas, Trstenik, Velika Plana, Bujanovac, Bečej, Prijeprolje, Tutin, Kovin, Šid, Bačka Topola, Preševo, Ivanjica, Petrovac na Mlavi i drugi. Teško je očekivati da će država ikada uspostaviti automatski monitoring u svim ovim općinama“, izjavio je Dejan Lekić.

Posebno je ugroženo Valjevo

Valjevo je trenutačno drugi srpski grad na popisu gradova s prekomjerno onečišćenim zrakom u Srbiji.

„Zbog visokih koncentracija PM2.5 i PM10 čestica koje su nedavno ovdje zabilježene, stanovnici Valjeva su mogli osjećati zdravstvene poteškoće. Posebno je moglo biti ugroženo zdravlje ranjivih skupina, poput djece, starijih osoba i osoba s kroničnim oboljenjima“, navedeno je u priopćenju organizacije Lokalni odgovor koja s ciljem poboljšanja obavještavanja građana Valjeva o onečišćenju zraka već petu godinu zaredom provodi akciju Aero Alarm.

Ono što dodatno ugrožava zdravlje stanovnicima Valjeva je nesanirano odlagalište otpada, udaljeno tek nekoliko kilometara od središta grada, na kojem je od početka godine zabilježeno nekoliko požara. Odlagalište se počelo koristiti 1990. godine na površini od šest hektara kao privremeni objekt, a taj status ima i danas, ali sada zauzima 10 hektara.

„Požari na odlagalištima vrlo su opasni, posebno ako se odlagališta nalaze u blizini naseljenih područja“, kaže Lekić i dodaje kako je njihov dugotrajni utjecaj još opasniji. „Onečišćujuće tvari koje se oslobađaju izgaranjem otpada na nižim temperaturama, kakvi su inače požari na odlagalištima, ulaze u lanac prehrane, a dioksini i furani kasnije dovode do mutacija i kancerogenih bolesti“, upozorava Dejan Lekić.

Prema izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) „Utjecaj požara na odlagalištima na onečišćenje zraka i zdravlje ljudi u Srbiji“, 2021. godine na području Srbije zabilježeno je čak 1715 ovakvih požara.

Jelisaveta Perišić - Balkan Green Energy News / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Dejan Lekić: „Gotovo milijun i pol građana Srbije u većim gradovima ne zna kakav zrak udiše“

„Nešto manje od milijun i pol građana ne zna u realnom vremenu kakav zrak udiše. Riječ je o stanovnicima gradova s preko 50 tisuća stanovnika u kojima se onečišćenje zraka i koncentracije lebdećih čestica ne mjere putem senzora za praćenje kvalitete zraka, već se to radi ručno ili nikako”, rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) bivši načelnik srpske Agencije za zaštitu okoliša Dejan Lekić.

Bloombergova zaklada i Grad Pariz zajedno protiv ultrafinih čestica

Stanovnici regije Île-de-France izloženi su koncentracijama ozona i lebdećih čestica PM2,5 koje prelaze ograničenja određena novim smjernicama WHO-a. Čak devet od 10 stanovnika središnje francuske regije izloženo je štetnim koncentracijama dušikovog dioksida, a tri od četiri ugroženo je lebdećim česticama PM10. Unatoč napretku koji je postignut tijekom proteklih 20 godina, navedene činjenice ilustriraju važnost još bržeg rješavanja problema onečišćenja zraka.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER