Značajno povećane kratkotrajne jake kiše posljednjih desetljeća utječu na porast poplava
Nova studija Austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria prvi put potvrđuje pretpostavku da su obilne kiše u Austriji postale intenzivnije.
Količina oborina u jednom danu tijekom ekstremnih vremenskih događaja u posljednjih 40 godina povećala se za osam posto, a ekstremni vremenski događaji unutar jednog sata sada donose 15 posto više kiše nego prije. Ovo povećanje izravno je povezano s globalnim zatopljenjem, a povezanost je manje jasna kada je riječ o povećanju dnevnih količina kada veću ulogu imaju vremenski uvjeti.
Studija pod nazivom „Sve veća količina oborina po satu u Austriji odražava se na promjene u poplavama“ (njem. „Zunehmender stündlicher Starkregen in Österreich spiegelt sich in Hochwasserveränderungen wider“) objavljena je 12. ožujka 2025. u renomiranom časopisu „Nature“.
Mnogi događaji i studije posljednjih godina sugeriraju povećanje obilnih oborina i povezanih poplava. Međutim, pouzdane procjene ekstremnih količina oborina u kratkom vremenskom razdoblju, na primjer količina oborina po satu, bile su otežane zbog nesigurnosti mjerenja i ograničenja u dostupnosti podataka.
Povećanje obilnih oborina odgovara promjenama u poplavama
Istraživanje koje su zajedno proveli stručnjaci Austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria, Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien), Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regija i upravljanja vodama i Sveučilišta u Grazu sada prvi put pokazuje da su kratkotrajne jake kiše posljednjih desetljeća postale znatno ozbiljnije i da mjerenja također odgovaraju porastu poplava.
Podaci dviju neovisnih austrijskih mjernih mreža (GeoSphere Austria i Hydrographic Service) s ukupno 883 meteoroloških postaja ispitani su za razdoblje od 1900. do 2023., a rezultati obje mreže su dosljedni.
Obilna kiša svakog sata donosi 15 posto više vode nego prije
Za procjenu količine oborina po satu korišteni su podaci od 1950. godine naovamo jer prije tog vremena nisu dostupni korisni podaci po satu.
„Od 1950. do 1980. godine, satne vrijednosti obilnih oborina ne pokazuju trend. Međutim, u 40 godina od 1980. do danas, obilne oborine porasle su za oko 15 posto“, kaže vodeći autor studije Klaus Haslinger iz GeoSphere Austria. „Točnije rečeno, prosječne obilne oborine u razdoblju od 2003. do 2023. donijele su 15 posto više vode nego prosječne obilne oborine u razdoblju od 1950. do 1970. godine.“
- Ekstremne oborine unutar jednog sata (plavo) sada donose 15 posto više kiše nego prije. Povećanje satnih količina izravno je povezano s globalnim zatopljenjem (crveno). Prikazano je odstupanje satne količine oborina (plavo) i temperature od prosjeka 1981.-2010. © GeoSphere Austria
Jaka kiša svakog sata reagira na globalno zatopljenje
Rezultati su vrlo slični za sve regije Austrije i u skladu su sa studijama iz drugih europskih zemalja, kao i iz Indije, Australije i SAD-a.
„To nam pokazuje da je globalno zatopljenje primarno odgovorno za povećanje obilnih oborina po satu“, kaže klimatolog Klaus Haslinger. „Za svaki stupanj zatopljenja zrak može apsorbirati oko sedam posto više vodene pare, kao što pokazuje fizikalni zakon definiran Clausius-Clapeyronovom jednadžbom. Posljednjih 40 godina u Austriji je donijelo zagrijavanje od oko dva stupnja, što gotovo točno odgovara 15-postotnom povećanju obilnih oborina utvrđenih mjerenjima na postaji.“
Manje ujednačena slika za dnevne vrijednosti
Analiza ekstremnih količina oborina koje su pale u jednom danu ipak pokazuje nešto drukčiju sliku.
Od 1900. do 1960. dnevne obilne oborine ostale su relativno konstantne i donekle su se smanjile 1970-ih i 1980-ih. Od 1990-ih do 2010-ih, dnevne obilne oborine porasle su za osam posto i nakon toga ostale na otprilike ovoj razini, uz pad u posljednjih deset godina.
- Ekstremne količine oborina unutar jednog dana razvijale su se vrlo različito na sjevernoj i južnoj strani Alpa (lijeva slika). Ekstremne količine oborina unutar jednog sata pokazuju sličan razvoj na sjevernoj i južnoj strani Alpa (desna slika). © GeoSphere Austria
Značajne razlike između sjevera i juga u ekstremnim dnevnim količinama
Razlika u dnevnim količinama oborina između sjevera i juga Austrije je zapanjujuća. „Dnevne količine obilnih oborina znatno više fluktuiraju tijekom desetljeća na sjevernoj strani Alpa nego na jugu“, kaže Klaus Haslinger. „Dodatne studije pokazale su vrlo jaku korelaciju između količine oborina i općih vremenskih obrazaca. Na dnevne količine stoga mnogo više utječu vremenski uvjeti nego zagrijavanje kao što se dosad pretpostavljalo.“ Ovdje ključnu ulogu igra pojava pojedinih niskotlačnih sustava, kao što su tzv. Vb vremenski obrasci (klasifikacija prema van Bebberu 1891.), odgovorni za puno kiše u većem dijelu Austrije, ali i lokalna postojanost vremenskih sustava.
Količina oborina tijekom jakih grmljavinskih oluja ovisi o globalnom zatopljenju
Važan nalaz studije je da ekstremne dnevne količine oborina snažno ovise o razvoju vremenskih obrazaca velikih razmjera, primjerice, o učestalosti područja niskog tlaka koja se kreću od Sredozemlja do Austrije. Alpske vremenske razlike rezultiraju značajnim regionalnim razlikama.
Ekstremne količine oborina unutar jednog sata, koje se javljaju uglavnom tijekom jakih grmljavinskih oluja, uglavnom su odgovor na globalno zatopljenje. To je vrlo slično u različitim regijama Austrije, ali i diljem svijeta.
Povezanost s poplavama
Drugi fokus studije bio je na promjenama u poplavama, na čemu je prvenstveno radio tim Tehničkog sveučilišta u Beču. Ukratko, promjene u dnevnim količinama obilnih oborina dobro koreliraju s promjenama u poplavama s velikim slivnim područjima. Porast količine obilnih oborina po satu koincidira s porastom manjih poplava (+24 posto u posljednjih 40 godina).
Podaci i rezultati studije također će biti izravno ugrađeni u nedavno pokrenuti istraživački projekt „Voda u klimatskim promjenama – Naše upravljanje vodama 2050+“ („Wasser im Klimawandel – Unsere Wasserwirtschaft 2050+“), koji se provodi u suradnji između Tehničkog sveučilišta u Beču, Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regija i upravljanja vodama (BML), GeoSphere Austria i Sveučilišta u Grazu.
Stjepan Felber | Ekovjesnik