Pula krenula s ozelenjivanjem nadstrešnica stanica javnog prijevoza
Beč i Ljubljana više nisu samo inspiracija na papiru | Kad već neće „zeleni“ Zagreb, dobar primjer europske prakse slijedi – Pula!
Sjajne vijesti iz najzapadnijeg hrvatskog urbanog laboratorija! Grad Pula započeo je s ozelenjivanjem autobusnih nadstrešnica, koristeći biljke penjačice koje će se širiti po inox sajlama, stvarajući zelene barijere koje pružaju zaštitu od sunca, kiše i vjetra te pomoći u ublažavanju učinka urbanog toplinskog otoka.
Projekt je vrijedan 65 tisuća eura, a realizira se u okviru mjera prilagodbe klimatskim promjenama uz 80-postotno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). U sklopu projekta ozelenit će se nadstrešnice na deset lokacija: Rakovčeva, Busoler, Koparska, Santoriova, Mletačka, Rizzijeva, Voltićeva, Veruda, Pradorlando i Jeretova.
Uz stražnju stranu nadstrešnica, a ovisno o smjeru dolaska autobusa ponegdje i bočno, postavljaju se betonske posude dimenzija 45x50x85 cm i 45x50x100 cm u koje se sade biljke penjačice. Riječ je o sljedećim biljnim vrstama: trolisna lozica (Parthenocissus tricuspidata), tekoma (Campsis radicans i Campsis × tagliabuana Madame Galen), kozokrvina (Lonicera henryi), pasiflora – poznata i kao „Kristov cvijet“ ili „Gospodinova krunica“ (Passiflora incarnata) i zvjezdasti jasmin (Trachelospermum jasminoides).
U betonske posude ugrađuju se inox sajle koje se pričvršćuju na postojeće nadstrešnice, pomoću kojih će se biljke penjačice širiti po stranicama i krovovima nadstrešnica te stvarati „zelene barijere“ za zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Time će se ujedno doprinijeti snižavanju temperature i smanjenju učinka urbanih toplinskih otoka, ali i ugodnijem boravku korisnika javnog gradskog prijevoza.
Izuzetak po načinu izrade, ugradnje i izvedbi konstrukcije je nadstrešnica u Mletačkoj ulici, kod tržnice, gdje se planira savinuta konzolna čelična konstrukcija sa sustavom inox sajli.
Planira se i postavljanje javnih slavina s besplatnom pitkom vodom
Realizacijom ovog, kao i drugih projekata Grada Pule, svakako će se postići pozitivan utjecaj na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama na području grada. Osim toga, u tijeku je i projekt formiranja urbane šume Monvidal, a u sljedećem periodu provest će se projekt razmjene znanja i iskustva u primjeni mjera prilagodbe klimatskim promjenama „Pula je zelena“ te će se postaviti nove javne slavine na zelenim i rekreativnim površinama.
Ovakav pristup već se duže primjenjuje u nizozemskim gradovima, kao i u Berlinu te u nama bližim gradovima Beču i Ljubljani. Pula slijedi njihov primjer, pokazujući kako se zapravo jednostavnim intervencijama može podići kvaliteta javnog prostora te doprinijeti održivosti i poboljšanju kvalitete života građana.
U Ljubljani služe kao izvor hrane za oprašivače, a u Beču podižu kvalitetu zraka
Zelenim nadstrešnicama autobusnih stajališta u glavnom gradu Slovenije dodatno se potiče urbana bioraznolikost, a oprašivači dobivaju nove „pašnjake“. Prve zelene nadstrešnice u Beču postavljene su 2021. godine, iako je prva uređena još dvije godine ranije. Bečki javni prijevoznik Wiener Linien ovaj projekt razvija u suradnji sa Sveučilištem za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU (Universität für Bodenkultur Wien - BOKU) i tvrtkom Gewista, odgovornom za održavanje autobusnih i tramvajskih čekaonica. Osim što osiguravaju ugodan boravak zahvaljujući zelenoj površini kojom se snižava temperatura zraka, a upijanjem ugljikovog dioksida (CO₂) poboljšava kvaliteta zraka, nove zelene čekaonice unaprjeđuju i uljepšavaju bečki javni prostor. Trenutačno ih u mreži bečkog javnog prijevoza ima čak oko 200!
- Ozelenjena nadstrešnica u ulici Atzgersdorfer Straße u 13. bečkom okrugu Hietzing © Wiener Linien / Gritsevskaja
U Zagrebu se naoružajte strpljenjem i vlažnim maramicama
Čekajući neredovite autobuse i/ili sve češće pokvarene tramvaje, u Zagrebu se možete još samo mazati kremom za sunčanje i uzalud pogledom tražiti nepostojeću fontanu s besplatnom pitkom vodom. Prilično sramotno za jednu „metropolu“ koja „sudjeluje“ u EU misiji „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.”. Podsjetimo, Zagreb nije ni bio na popisu prijavljenih gradova, ali mu je Europska komisija spasila obraz, ne prihvativši pritom urednu aplikaciju Grada Pule i ostalih hrvatskih gradova.
Inox nadstrešnice u Zagrebu nije ozelenila ni bivša „za sve kriva“ gradska vlast ni trenutačna samoprozvana „zelena“, koja je samo nastavila s praksom „ozloglašenih“ prethodnika. Od „dodatnih sadržaja“ tu su samo užarena metalna klupa, najčešće prepun koš za smeće i pokoja city light vitrina s plakatom „Vratimo grad u formu“.
Stjepan Felber | Ekovjesnik