Park Pünkösdfürdő u sjevernom rubnom dijelu mađarskog glavnog grada dobitnik je nacionalne nagrade „Green Cities Europe“ („Zeleni gradovi Europe“) i predstavljat će Mađarsku na međunarodnom natjecanju u Bruxellesu u listopadu ove godine.

Bečkoj gradskoj upravi važne su i medonosne i divlje (solitarne) pčele te stoga ulaže goleme napore u ozelenjavanje svih dijelova već prilično zelenog grada, sadnju raznolikog bilja i cvijeća te uklanjanje asfaltiranih površina kako bi se pčelama i ostalim vrijednim oprašivačima omogućio bogat izvor hrane i sigurna staništa. Male vrijedne zujalice mogu se vidjeti diljem Beča, kako u središtu grada, tako i u rubnim zaštićenim područjima, a svoje mjesto našle su i na krovu Gradskog odjela za zaštitu okoliša.

„Zabadaf nam se či'matule, čmele i muhe zgubimo!“, apelira Ivana Rojko, biologinja i voditeljica centara za posjetitelje u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode.

Projekti planiranja urbanog razvoja u uskoj su vezi sa zaštitom vrsta jer su gradske zelene površine, parkovi i šume vrijedna staništa za biljke, životinje i ljude. Podizanje udjela zelenih površina i uklanjanje asfalta u urbanom okruženju uz sadnju raznolikog drveća i bilja pomaže u rješavanju problema gubitka bioraznolikosti, a pritom je važna i najmanja zelena površina koja potiče suživot ljudi s biljkama i životinjama.

Javna ustanova Natura Jadera i komunalna tvrtka Nasadi d.o.o. Zadar provode aktivnost „Neka parkovi zazuje“ s ciljem podizanja svijesti o važnosti oprašivača. U Perivoju Vladimira Nazora i Perivoju Vrulje namjerno su ostavljene manje nepokošene površine čime je osigurana cvatnja divljeg cvijeća potrebnog za prehranu raznolikih „zujalica“, vrijednih oprašivača.

Grad Zagreb poziva vas da se sa svojim stavovima i mišljenjima aktivno uključite u planiranje zelene infrastrukture u svom kvartu i cijelom gradu. Rezultati dobiveni ispunjavanjem ankete koristit će se za potrebe izrade Strategije zelene urbane obnove Grada Zagreba.

Gubimo sve više biljnih vrsta, dok se neke vrste šire velikim područjem. Novo istraživanje po prvi put dokazuje ubrzan pad biološke raznolikosti u visokim planinama, kao i u šumama te na livadama i pašnjacima u nizinama. Glavni razlog promjena biljnih vrsta su povećane količine dušika u tlu koje su uzrokovane intenzivnom poljoprivredom.

Vlažne livade su odmorišta i staništa mnogim vrstama ptica te su izuzetno važne za očuvanje biološke raznolikosti. Nažalost, njihov se broj na Mayotteu ubrzano smanjuje, ponajviše zbog onečišćenja okoliša, urbanizacije i invazivnih vrsta. Stoga se od kolovoza ove godine ulažu pojačani napori za njihovu obnovu kako bi se zaštitila staništa ugrožene vrste madagaskarske čaplje (Ardeola idae).