Samodostatnost u proizvodnji hrane pitanje je nacionalne sigurnosti
Konferencija FOODCOOLTOUR u Osijeku | Najviše uvozimo voće, povrće, meso i mliječne proizvode, što ne ugrožava samo domaću proizvodnju, već utječe na inflaciju
Koncertna dvorana Franjo Krežma u Osijeku domaćin je dvodnevne konferencije FOODCOOLTOUR, koja je okupila više od tri stotine uzvanika - vodeće europske i domaće stručnjake, predstavnike vlasti i akademske zajednice te prehrambene industrije.
„Proizvodnja hrane pitanje je nacionalne sigurnosti i strateški resurs koji izravno oblikuje stabilnost i samodostatnost države. Hrvatska poljoprivreda pokazuje snagu u određenim sektorima, no suočavamo se i s ozbiljnim izazovima u pojedinim granama, koje odlučno nastojimo riješiti. Pitanje samodostatnosti pritom postaje još važnije, posebno u svijetlu globalnih događaja i najnovijih međunarodnih sukoba“. – istaknuo je prilikom svečanog otvaranja konferencije Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.
„Posebno je važno da domaća proizvodnja počiva na znanstvenim temeljima, modernizaciji tehnologije i jačanju biosigurnosnih mjera. To je jedini održiv put jer upravo u toj sinergiji leži dugoročna snaga i otpornost našeg prehrambenog sustava.“ – dodao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, kao sudomaćin konferencije istaknuo je: „Osijek se sve više pozicionira kao središte znanja i prijenosa tehnologija u području poljoprivredne i prehrambene industrije.“
„Uz globalne jednako su važni nacionalni izazovi među kojima se posebno ističu nepovoljna struktura poljoprivredne proizvodnje i rascjepkanost zemljišta, s prosječnom površinom od svega sedam hektara po gospodarstvu. Hrvatskoj poljoprivredi nedostaju kapitalna ulaganja u proizvodnju, preradu te u logističko-distributivne centre“, izjavio je Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Bernhard Url, izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), obratio se putem video poruke: „Važnost održivosti prehrambenih sustava, prilagodbe klimatskim promjenama i odgovora na rastuća potrošačka očekivanja danas je veća nego ikad prije. Zato EFSA blisko surađuje s državama članicama poput Hrvatske na procjeni rizika, znanstvenoj stručnoj podršci i transparentnoj komunikaciji o rizicima.“
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a upozorio je na zabrinjavajući trend povećane ovisnosti Hrvatske o uvozu hrane, navodeći da je Hrvatska u 2024. godini izvezla tek 61 posto vrijednosti onoga što je uvezla. „Najviše uvozimo voće, povrće, meso i mliječne proizvode, pri čemu u stočarskoj proizvodnji zadovoljavamo tek 50 do 60 posto vlastitih potreba. Ova uvozna ovisnost ne ugrožava samo domaću proizvodnju, već pogoršava inflaciju jer cijene hrane postaju sve više pod utjecajem vanjskih tržišta i globalnih kriza,“ naglasio je Dragan Kovačević.
„Samodostatni smo u proizvodnji uljarica i žitarica, no potrebno je ulagati u preradbene kapacitete. Povećanjem domaće prerade potičemo korištenje vlastitih sirovina, umjesto da uvozimo prerađene proizvode od sirovina koje već posjedujemo.“ – nastavio je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U dijelu konferencije posvećenom prehrani građana i nutricionizmu naglašeno je kako je u digitalnom dobu sve teže prepoznati istinite informacije o hrani. Prof. dr. sc. Ines Banjari istaknula je važnost edukacije: „Više od 90 posto informacija o prehrani pronalazi se upravo putem interneta, što apostrofira važnost pouzdanog i stručnog sadržaja. Ne možemo očekivati da se potrošači sami educiraju. Odgovornost za edukaciju građana leži na svima, a posebno nama koji smo stekli stručno znanje“, zaključila je Banjari.
Pomoćnica ravnatelja HAPIH-a, Sara Mikrut Vunjak, upozorila je na sveprisutnost dezinformacija – od selektivnog korištenja statistika do prikrivenih reklama i senzacionalističkih naslova, ali i ohrabrujući podatak da gotovo 70 posto mladih u Hrvatskoj prepoznaje izloženost lažnim vijestima, što upućuje na rast svijesti i razvoj kritičkog mišljenja u čemu pomaže i HAPIH sa svojim kampanjama.
Govoreći o prehrani i regulaciji soli koja je jedan od najvećih uzročnika bolesti s mogućim smrtnih ishodom, akademik Bojan Jelaković istaknuo je kako je Hrvatska „među svjetskim liderima u smanjenju unosa kuhinjske soli“.
„Gubitak zdravlja najveći je trošak za zdravstveni sustav, no procjene pokazuju da bi se reguliranjem dnevnog unosa soli moglo uštedjeti i do 30 milijuna eura godišnje. Najveći izvor skrivene soli nisu suhomesnati proizvodi, već kruh i pekarski proizvodi, što često iznenađuje javnost“, kazao je akademik Bojan Jelaković i preporučio korištenje zamjenskih soli s manje natrija i više kalija koji je nužan za zdravlje, a koji većina građana unosi premalo.
U panelu na temu bacanja hrane Zdravko Barać iz Hrvatske mljekarske udruge istaknuo je da se najviše baca voće i povrće. „U ukupnom otpadu, mlijeko i mliječni proizvodi čine 7 % ukupnog otpada od hrane. To je stvarno paradoks, čuli smo danas da nam nedostaje domaće mliječne proizvodnje, toliko se borimo za svaki kilogram proizvedenog mlijeka, a na kraju 20 posto proizvedenog proizvoda bacimo“, zaključio je Barać.
Konferencija FOODCOOLTOUR nastavlja se sutra, 8. svibnja, i to panelima o prehrani sportaša, sigurnosti hrane, novim prehrambenim izazovima, te oglašavanju u prehrambenoj industriji.