Više od 20 posto Europljana izloženo štetnim razinama buke
Europska agencija za okoliš (EEA): Udio Europljana izloženih buci prometa između 2017. i 2022. smanjen je za samo tri posto. To nije dovoljno da se ostvare ciljevi Strategije EU-a za nultu stopu onečišćenja do 2030.
Nešto više od 110 milijuna ljudi, odnosno više od 20 posto Europljana, izloženo je visokim razinama buke iz prometa koje prelaze pragove utvrđene pravilima EU-a i koje štete našem zdravlju, okolišu i gospodarstvu, navodi se u najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o buci. Izvješće poziva na snažnije djelovanje na razini EU-a i na nacionalnim razinama kako bi se riješio ovaj gorući problem.
Prema izvješću „Environmental noise in Europe 2025“ („Buka iz okoliša u Europi 2025.“) Europske agencije za okoliš (European Environment Agency - EEA), ostvaren je vrlo mali napredak u smanjenju izloženosti štetnim razinama buke, a malo je vjerojatno da će se cilj Strategije EU-a za nultu stopu onečišćenja do 2030. – smanjenje broja ljudi kronično uznemiravanih bukom iz prometa za 30 posto do 2030. – ostvariti bez dodatnih mjera.
Dugotrajna izloženost buci iz prometa u Europi je povezana sa širokim rasponom negativnih utjecaja na zdravlje, uključujući kardiovaskularne bolesti, mentalne bolesti, dijabetes pa čak i preranu smrt. U izvješću se navodi kako su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na učinke buke. Na temelju novih istraživanja, izloženost buci kod djece doprinosi oštećenju čitanja, problemima u ponašanju i pretilosti.
Ekonomski i društveni troškovi također su visoki jer povezane bolesti i loše zdravlje negativno utječu na gospodarstvo. U izvješću se navodi da buka iz prometnih rezultira godišnjim ekonomskim troškovima od najmanje 95,6 milijardi eura u Europi ili 0,6 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) svake godine.
- Environmental noise in Europe 2025 © European Environment Agency (EEA)
Izvješće EEA-e najopsežnija je analiza onečišćenja bukom u okolišu u Europi, temeljena na izvješćima država članica EU-a prema Direktivi EU-a o buci u okolišu (EU’s Environmental Noise Directive), a njime se prati utjecaj buke na ljudsko zdravlje, ali i na bioraznolikost i zaštićena prirodna područja.
„Buka se često zanemaruje i smatra se samo smetnjom svakodnevnog života. Dugoročni utjecaji buke na naše zdravlje i okoliš široko su rasprostranjeni i značajno doprinose preranoj smrti, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu i problemima mentalnog zdravlja. Djeca su također posebno osjetljiva na učinke buke i to je problem koji sve države članice EU-a moraju hitno riješiti ako želimo postići napredak prema našem cilju smanjenja buke za 2030. godinu, odnosno nultog onečišćenja.“ – izjavila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš.
Slab napredak
U izvješću se navodi kako je broj ljudi izloženih buci iz prometa između 2017. i 2022. godine smanjen za samo tri posto. To nije dovoljno da se ostvare ciljevi Strategije EU-a za nultu stopu onečišćenja do 2030., prvenstveno smanjenje štetnog djelovanja onečišćenja na zdravlje i okoliš.
Glavni ciljevi uključuju smanjenje preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 2005. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 posto, smanjenje plastičnog otpada u moru za 50 posto te smanjenje mikroplastike u okolišu za 30 posto, kao i ublažavanje utjecaja onečišćenja bukom i smanjenje od 30 posto do 2030.
Buka je nevidljiva, ali stvarna prijetnja
Dok onečišćenje zraka i vode često izaziva širu pažnju javnosti, buka je tiha prijetnja koja pogađa milijune ljudi diljem Europe. Prema objavljenoj karti Europske agencije za okoliš (EEA), velik broj stanovnika europskih gradova svakodnevno je izložen razinama prometne buke koje štetno utječu na zdravlje i dobrobit ljudi, ali i na okoliš.
- Environmental noise in Europe 2025 © European Environment Agency (EEA)
Karta prikazuje procijenjeni udio gradskog stanovništva izloženog dnevnim i noćnim razinama buke cestovnog prometa iznad 55 decibela – granice iznad koje počinju negativni učinci na zdravlje.
Najviše pogođena urbana područja, označena tamnocrvenim točkama, uključuju mnoge gradove u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Italiji i Španjolskoj. Hrvatska i susjedne zemlje prikazuju niže razine izloženosti, no podaci su nepotpuni ili nedostupni za neka područja.
Pet činjenica koje trebate znati o buci u Europi
- Cestovni promet je glavni izvor buke u gradovima, daleko ispred željezničkog i zračnog prometa.
- Željeznička buka utječe na 18 milijuna ljudi diljem EU-a.
- Zračni promet pogađa 2,6 milijuna ljudi, osobito u blizini velikih zračnih luka.
- Više od 20 % Europljana izloženo je štetnim razinama prometa, što može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, stresa i poremećaja sna.
- Najmanje 29 % zaštićenih područja Natura 2000 suočeno je s razinama buke koje mijenjaju ponašanje kopnenih životinja.
Što je potrebno?
Kako bi se postigli ciljevi Strategije EU-a za nultu stopu onečišćenja do 2030., potrebna su:
- ulaganja u tišu infrastrukturu (asfalt, gume, vozila),
- planiranje gradova s većim razmakom između stambenih zona i prometnica,
- ozelenjivanje gradova i
- promjene u navikama mobilnosti – poticanje pješačenja, bicikliranja i javnog prijevoza.
Stjepan Felber | Ekovjesnik