Unatoč napretku u postizanju ciljeva nulte stope onečišćenja do 2030., potrebno je odlučnije djelovanje!
Iako se emisije onečišćivača zraka u EU-u i dalje smanjuju, kvaliteta zraka predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i kvalitetu ekosustava u EU-u
Zaključak izvješća Europska komisije i Europske agencije za okoliš (EEA) je da države članice EU-a trebaju mnogo odlučnije djelovati kako bi se postigli ciljevi smanjenja onečišćenja do 2030. godine.
Europska komisija i Europska agencija za okoliš (EEA) u ponedjeljak 3. ožujka objavile su drugo izvješće o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja (Zero Pollution Monitoring and Outlook Report 2025), u kojem se daje pregled rada EU-a na postizanju ciljeva nulte stope onečišćenja do 2030. Komisija je danas objavila i svoje četvrto izvješće „Izgledi za čisti zrak” (Clean Air Outlook).
Izvješća pokazuju da su politike EU-a pridonijele smanjenju onečišćenja zraka, upotrebe pesticida i plastičnog otpada u moru. Međutim, razine onečišćenja i dalje su previsoke, posebno zbog štetne buke, ispuštanja mikroplastike u okoliš, onečišćenja hranjivim tvarima i stvaranja otpada. Zaključak je da je u EU-u potrebno mnogo odlučnije djelovanje kako bi se postigli ciljevi smanjenja onečišćenja do 2030.
„Načela nulte stope onečišćenja moraju se integrirati u sve politike i napore koji se poduzimaju na svim razinama kako bi se osigurao daljnji napredak. U tom kontekstu, poticanje kružnog gospodarstva EU-a pridonijet će smanjenju potrošnje resursa, a time i smanjenju pritisaka na ekosustave i ljudsko zdravlje. Naposljetku, mjerama za postizanje nulte stope onečišćenja, posebno akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja, poduprijet će se održiva tranzicija gospodarstva EU-a i povećati njegova konkurentnost“, ističe se u današnjem zajedničkom priopćenju Europske komisije i Europske agencije za okoliš (EEA).
Napredak u postizanju ciljeva za 2030., ali razine onečišćenja i dalje su previsoke
Iako je napredak u postizanju šest ciljeva nulte stope onečišćenja i dalje neujednačen, prema izvješću o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja onečišćenje se smanjuje zbog morskog otpada, pesticida i antimikrobnih sredstava.
Kvaliteta zraka poboljšala se diljem Europe zahvaljujući regulatornim promjenama i smanjenju emisija, što je dovelo do znatnog smanjenja broja slučajeva preuranjene smrti. Ipak, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenim zrakom i dalje je previsok. Osim toga, kontinuirano onečišćenje, posebno amonijakom i dušikovim oksidima, i dalje ugrožava ekosustave EU-a. To se odražava u četvrtom izvješću „Izgledi za čisti zrak”, u kojem se ističe da, iako se emisije onečišćivača zraka u EU-u i dalje smanjuju, kvaliteta zraka predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i kvalitetu ekosustava u EU-u.
Oba izvješća pokazuju da je potrebno više djelovanja kako bi se dodatno smanjilo onečišćenje zraka.
U izvješću o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđeno je i da su razine onečišćenja uzrokovanog bukom, mikroplastikom, hranjivim tvarima i otpadom i dalje previsoke. Kad je riječ o onečišćenju bukom, potrebno je uložiti više napora, posebno u urbanim područjima, kako bi se smanjio broj ljudi koji su kronično uznemireni bukom iz prometa.
Za rješavanje problema mikroplastike potrebne su dodatne mjere za suzbijanje tog izvora onečišćenja. Osim toga, gubitak hranjivih tvari ostao je uglavnom nepromijenjen, posebno zbog stalnih izazova povezanih s otjecanjem u poljoprivredi i upotrebom gnojiva.
U EU-u se povećava proizvodnja otpada
Kad je riječ o otpadu, potrebni su i veći napori jer se proizvodnja otpada u EU-u i dalje povećava. Izvješće jasno pokazuje da je potrebno više djelovanja kako bi se postigao cilj nulte stope onečišćenja EU-a. Potpuna provedba i izvršenje zakonodavstva EU-a u području okoliša stoga su ključni za postizanje ciljeva nulte stope onečišćenja do 2030., kako je utvrđeno u akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja.
Kad je riječ o zakonodavstvu, EU je već poduzeo korake revizijama Direktive o industrijskim emisijama, Direktive o kvaliteti zraka, Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Okvirne direktive o otpadu, Okvirne direktive o vodama i Uredbe o živi. Nova Uredba o obnovi prirode pridonijet će i daljnjem smanjenju pritisaka onečišćenja na ekosustave i povećanju opće otpornosti ekosustava. Kako bi se riješio problem onečišćenja mikroplastikom, Komisija je 2023. predstavila Prijedlog uredbe o sprečavanju gubitka plastičnih peleta u okolišu. Nakon što se donese, pridonijet će postizanju tog cilja onečišćenja u akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja.
>>> Pročitajte još >>> Kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, ali u mnogim područjima razine onečišćenja još uvijek nisu sigurne
Nadzorna ploča s nultom stopom onečišćenja
Oba izvješća popraćena su prvim prikazom nulte stope onečišćenja (The Zero Pollution Dashboard) koji prikazuje napredak regija EU-a i svih glavnih gradova u postizanju čišćeg zraka, vode i tla.
Na kontrolnoj ploči regije se uspoređuju međusobno i s prosjekom EU-a. Usporedba se temelji na nekoliko pokazatelja onečišćenja okoliša koji se odnose na zdravlje, zaštitu ekosustava i bioraznolikost te proizvodnju i potrošnju.
Na nadzornoj ploči prikazano je 15 regija diljem Austrije, Finske, Francuske, Njemačke i Švedske koje se trenutačno mogu pohvaliti najnižim razinama onečišćenja.
„Europski građani žele čist zrak, vodu i tlo te sigurne kemikalije kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje i okoliš. Međutim, poduzećima i poljoprivrednicima potreban je čist okoliš kako bi napredovali. Danas analiziramo naš put prema postizanju ciljeva nulte stope onečišćenja do 2030. Idemo u pravom smjeru, ali izazovi i dalje postoje. Stoga se moramo usredotočiti na bolju provedbu na terenu u državama članicama EU-a. Samo pravodobna i ambiciozna provedba naših politika omogućit će nam stvaranje boljeg životnog okruženja za sve. Radujem se suradnji s državama članicama i drugim dionicima kako bismo osigurali rezultate koji su nam potrebni.“ – poručila je Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo.
Onečišćenje značajno ugrožava zdravlje ljudi, a ujedno je jedna od pet glavnih prijetnji biološkoj raznolikosti
„Smanjenje onečišćenja ključni je dio naših dugoročnih ambicija održivosti, s ciljem smanjenja onečišćenja do te mjere da više ne predstavlja rizik za ljudsko zdravlje i okoliš. Međutim, naš prikaz nultog onečišćenja pokazuje da su hitno potrebne dodatne mjere u ključnim područjima kako bi se smanjili gubici hranjivih tvari i utjecaji na okoliš, smanjili utjecaji buke na zdravlje i smanjilo onečišćenje plastikom. Radnje za obuzdavanje potrošnje i smanjenje otpada – koji su glavni pokretači pritisaka na okoliš – te promicanje kružnog gospodarstva ključni su ako želimo napredovati prema našim ciljevima. EU se mora prebaciti na obrasce potrošnje koji donose veću vrijednost građanima, a istovremeno smanjuju potrošnju u područjima koja uzrokuju najveću štetu okolišu: drugim riječima, moramo trošiti bolje, drugačije i manje.“ – izjavila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA).
Današnje izvješće o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja sastavljeno je u suradnji s Europskom agencijom za okoliš (EEA) i Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije. Praćenje i procjena izgleda služe kao redovita polugodišnja provjera napretka država članica u postizanju ciljeva nulte stope onečišćenja EU-a. Na njemu će se temeljiti i buduće politike osmišljene za potporu cilju nulte stope onečišćenja – smanjenja onečišćenja do te mjere da ono do 2050. više ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi i okoliš.
Kako bi se postigao čist i zdrav planet, 2021. pokrenut je akcijski plan za nultu stopu onečišćenja s ključnim ciljevima za ubrzanje smanjenja onečišćenja. U okviru akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja Komisija je pokrenula devet vodećih inicijativa i 33 namjenske mjere za sprečavanje i smanjenje onečišćenja, uključujući paket za postizanje nulte stope onečišćenja za čišći zrak i vodu.
Podsjetimo, onečišćenje značajno pridonosi nizu zdravstvenih problema i preranim smrtnim slučajevima. Postoje i jasne nejednakosti u izloženosti onečišćenju i njegovim učincima. Građani iz nižih socioekonomskih skupina obično su izloženiji onečišćenju, a nerazmjerno su pogođene i ranjive skupine kao što su djeca i starije osobe. Svi ti smrtni slučajevi i bolesti povezani s onečišćenjem mogu se u velikoj mjeri spriječiti smanjenjem razina onečišćenja u okolišu i trebali bi se smatrati dijelom budućih preventivnih zdravstvenih mjera u Europi. Onečišćenje je također jedna od pet glavnih prijetnji biološkoj raznolikosti.
Europska komisija / Ekovjesnik