U Ženevi zastali pregovori o Globalnom sporazumu o plastici
Plastična kriza | Europska unija prvi nacrt ocijenila „neprihvatljivim“
Zemlje svijeta i dalje su podijeljene oko smanjenja proizvodnje plastike. Nakon odbacivanja nacrta Globalnog sporazuma o plastici u srijedu 13. kolovoza, 184 države okupljene u Ujedinjenim narodima imaju rok do ovog četvrtka u ponoć da postignu dogovor o pravno obvezujućem tekstu.
Riječ je o ključnom summitu koji bi se mogao pretvoriti u propuštenu priliku. Od 5. kolovoza do ovog petka navečer, diplomati iz 184 zemlje okupljeni su u Ženevi pod okriljem UN-a na summitu nazvanom „INC-5.2“. Cilj im je dogovoriti sporazum kojim bi se suzbilo globalno onečišćenje plastikom.
Ulog je golem – plastika koja se u velikim količinama ispušta u okoliš prijeti kopnenoj i morskoj bioraznolikosti, kao i ljudskom zdravlju. Svake godine u oceane dospije 10 milijuna tona plastičnog otpada – što je ekvivalentno kamionu za smeće koji se prazni svake minute.
„Sporazum nam treba odmah“
Europska povjerenica za okoliš, otpornost voda i kružno gospodarstvo Jessika Roswall 12. kolovoza pozvala je sve strane da budu „konstruktivne i usmjerene na rezultate“. „Sporazum nam treba odmah, ali ne pod svaku cijenu”, naglasila je Roswall.
Dan poslije, novi nacrt Globalnog sporazuma o plastici – predstavljen na plenarnoj sjednici, odmah su odbile brojne zemlje i oštro kritizirale nevladine organizacije – ponajprije zbog izostanka ikakvih odredbi o ograničenju proizvodnje plastike iz primarnih (djevičanskih) izvora. Ovaj tekst, koji je sastavio predsjedatelj pregovorima – ekvadorski diplomat Luis Vayas Valdivieso – delegacije Kolumbije, Čilea i Paname, kao i Europske unije, ocijenile su „neprihvatljivim“. Greenpeace ga je nazvao „poklonom petrokemijskoj industriji i izdajom čovječanstva”. Od velikih zemalja jedino ga je prihvatila Indija i to kao osnovu za daljnje pregovore.
Žestok otpor prljave industrije nafte
Potaknuti rezolucijom UN-a iz 2022., najambiciozniji svjetski čelnici gotovo tri godine pokušavaju sastaviti pravno obvezujući tekst protiv onečišćenja plastikom, uključujući ono u morima.
Međutim, skupina zemalja proizvođača nafte odbija bilo kakvo ograničenje proizvodnje plastike, derivata nafte, kao i svjetsku zabranu tvari koje se smatraju štetnima. Te države žele sporazum usmjeren isključivo na bolji sustav gospodarenja otpadom i njegovu ponovnu uporabu.
Ponavljanje scenarija?
Krajem prosinca 2024., 170 država već se okupilo na konferenciji „Naš ocean 2025.” u Busanu (Južna Koreja) kako bi pokušale pronaći konkretne odgovore na ovaj problem – no bez dogovora.
Pitanje onečišćenja plastikom bilo je i u središtu rasprava Konferencije Ujedinjenih naroda o oceanima (UNOC3), održane u Nici od 9. do 13. lipnja ove godine. Tom prilikom, 96 zemalja podsjetile su na hitnu potrebu postavljanja „globalnog cilja smanjenja proizvodnje i potrošnje primarnih plastičnih polimera na održive razine”.
Kraj aktualnih pregovora u Ženevi predviđen je za četvrtak u ponoć, no mogao bi se produžiti u noć na petak ako diplomati budu blizu dogovora o zajedničkom tekstu. Ako kompromis ne bude postignut, summit koji je trebao biti prekretnica u borbi protiv plastičnog onečišćenja mogao bi završiti na dugom popisu međunarodnih sastanaka bez konkretnih mjera.
Stjepan Felber | Ekovjesnik