Toplinski valovi mogli bi Europu stajati 0,5 postotnih bodova BDP-a
Stručnjaci Allianz Tradea objavili studiju o utjecaju toplinskih valova na gospodarstvo
Toplinski valovi usporavaju gospodarstvo: smanjuju produktivnost, zatvaraju elektrane, vlakovi se otkazuju, a žetva kasni. Prema studiji stručnjaka Allianz Tradea, jedan dan s temperaturom iznad 32 °C na francusko gospodarstvo utječe kao poludnevni opći štrajk, a zbog 12 dana uzastopnih vrućina krajem lipnja 2025., Francuska bi mogla izgubiti 0,3 postotna boda BDP-a – odnosno više od devet milijardi eura.
Sve češći i intenzivniji toplinski valovi koji zahvaćaju zapadnu i srednju Europu s temperaturama znatno iznad sezonskih normi pune naslovnice ističući rizike klimatskih promjena i dovodeći u pitanje ekonomsku otpornost na ekstremne temperature.
Prema Copernicus službi za klimatske promjene, 2024. bila je najtoplija godina u povijesti mjerenja, svibanj 2025. bio je drugi najtopliji svibanj u svijetu, a preuranjeni toplinski valovi doprinijeli su najtoplijem lipnju u zapadnoj Europi otkad postoje mjerenja.
Klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremno vrućeg vremena, čineći toplinske valove, suše i šumske požare „novim normalnim“, s dalekosežnim ekonomskim posljedicama. Takvi događaji imaju značajne izravne negativne učinke, ne samo na ljude i životinje, već i na gospodarstvo, uključujući velike gubitke u razvijenim zemljama, ali u zemljama u razvoju.
Iza samo jednog stupnja više kriju se gubici od nekoliko milijuna eura
Toplinski val mogao bi Francusku koštati 0,3 postotna boda BDP-a, odnosno više od devet milijardi eura, prema studiji Allianz Tradea temeljenoj na dvanaest dana toplinskog vala krajem lipnja 2025. S obzirom na to da je drugi toplinski val počeo 8. kolovoza, ukupni gubitak bi se mogao udvostručiti. Prema osiguravatelju, jedan dan iznad 32 °C znači gubitak ekonomske aktivnosti za francusko gospodarstvo ekvivalentan poludnevnom općem štrajku. To predstavlja veliki korak unatrag kada Banque de France predviđa rast od samo 0,6 % u 2025. godini.
Što je temperatura viša, to više opada produktivnost radnika. Tako iznad 33 °C, radna učinkovitost pada za 50 posto, navodi se u studiji.
Prema početnim izračunima, ovoljetni toplinski valovi koji su pogodili srednju i južnu Europu, Sjedinjene Američke Države i Kinu mogli bi imati značajne ekonomske posljedice. Procijenjeni gubici u smislu BDP-a kreću se od -0,1 postotnih bodova za Njemačku do -1,4 postotnih bodova za Španjolsku i -0,3 postotna boda za Francusku, s ukupnim gubicima od -0,5 postotnih bodova za Europu, -0,6 postotnih bodova za Sjedinjene Američke Države i -1,0 postotnih bodova za Kinu.
Neizravni ekonomski utjecaji općenito su teži za zemlje s niskim prihodima i manja, manje raznolika gospodarstva, čak i ako međunarodna pomoć za katastrofe i razvoj dovede do (kratkoročnog) povećanja novčanih transfera. Međutim, odnos između rasta BDP-a i prirodnih katastrofa vrlo je nelinearan za intenzitet katastrofe. Primjerice, stopa rasta BDP-a mogla bi se smanjiti u rasponu od samo 0,5 do maksimalnih sedam posto, navodi se u studiji.
Ključna je prilagodba klimatskim promjenama
„Društvene odluke utječu na uvjete rada, što sugerira da se gubici produktivnosti zbog topline mogu ublažiti. Pojedinci, tvrtke i vlade mogu primijeniti nekoliko pristupa, uključujući tehnološke, infrastrukturne, regulatorne i promjene u ponašanju. Potrebne su strukturne promjene: urbano ozelenjivanje, energetska obnova zgrada, promjena radnih rasporeda te tehnologije pasivnog hlađenja“, navodi se u izvješću koje kvantificira potencijalni utjecaj ekstremnih ljetnih vrućina koji bi se mogao udvostručiti do 2030., dosegnuvši procijenjeni gubitak od -0,5 % projiciranog BDP-a.
Iako relevantnost ovih metoda ovisi o lokalnim kontekstima, mnoge od njih čine se isplativima. Strategije poput optimizacije radnih rasporeda, rada u ranim jutarnjim ili večernjim satima i korištenja pasivnih mehanizama hlađenja djeluju obećavajuće. Klimatski osviješteno urbanističko planiranje i modifikacije dizajna zgrada mogu se najbolje nositi s visokim osnovnim temperaturama, dok se klimatizacija može prilagoditi kratkim temperaturnim skokovima, uz odgovarajuću, pristupačnu, pouzdanu i čistu električnu energiju.
Stambene zgrade s prozorima samo na jednoj strani najsklonije su pregrijavanju, što sprječava unakrsnu ventilaciju. Isto vrijedi za prostore na gornjim katovima. Nadogradnja ovojnice zgrade kako bi se zadovoljili trenutačni energetski standardi može smanjiti sate pregrijavanja u zatvorenom prostoru za prosječno -8,6 %, a smanjenja dosežu i do -15,3 % u najosjetljivijim vrstama zgrada.
Kratkoročno se mogu provesti mjere ranog upozorenja i prevencije, ali one moraju biti nadopunjene dugoročnijim strukturnim mjerama za pripremu gradova za klimatske promjene – primjerice, ozelenjivanjem gradova. Radna mjesta također će se morati prilagoditi povećanoj toplini kako bi se osigurala njihova produktivnost – prilagodbom zgrada, infrastrukture i radnog vremena.
Osim toga, ugradnja sustava zelenih krovova može dodatno poboljšati toplinsku udobnost, snižavajući unutarnje temperature do -0,5 °C u usporedbi sa standardnim obnovama krovova bez vegetativnog pokrivača. Popularne studije često daju iskrivljenu sliku ne uzimajući u obzir ove potencijale prilagodbe, niti činjenicu da bi zbog klimatskih promjena produktivnost rada mogla porasti i u zimskim mjesecima, što kompenzira neke od ljetnih gubitaka.
Stjepan Felber | Ekovjesnik