Deset godina nakon Pariškog sporazuma i dalje ne ispunjavamo vlastita klimatska obećanja
State of Climate Action 2025 | Prema izvješću „Stanje klimatskog djelovanja 2025.“, svijet ne djeluje dovoljno brzo kako bi izbjegao najteže posljedice klimatskih promjena
Izvješće „Stanje klimatskog djelovanja 2025.“ („The State of Climate Action 2025“), koje je izradio Systems Change Lab, otkriva da nijedan od 45 ključnih pokazatelja potrebnih za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, u skladu s Pariškim sporazumom, nije na pravom putu do 2030. godine. Iako se većina kreće u pravom smjeru, napredak je i dalje spor i neujednačen kako bi se postigli ciljevi dogovoreni u Parizu 2015. godine.
Izvješće „The State of Climate Action 2025“ nudi dosad najopsežniju plan puta za zatvaranje globalnog jaza u klimatskom djelovanju te ocjenjuje zajedničke napore u borbi protiv klimatske krize u ključnim sektorima. Međutim, izvješće pokazuje da se dosadašnji napredak prema cilju od 1,5 °C ne ostvaruje potrebnim tempom ni razmjerom te naglašava gdje se djelovanje mora ubrzati u ovom desetljeću kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećalo uklanjanje CO₂, kao i financiranje klimatskih aktivnosti.
Objavljeno neposredno uoči klimatske konferencije COP30 u brazilskom Belému, izvješće prevodi temperaturni cilj Pariškog sporazuma u konkretne ciljeve za 2030., 2035. i 2050. godinu u sektorima s najvećim emisijama – energetici, zgradarstvu, industriji, prometu, šumarstvu i korištenju zemljišta te prehrambenoj proizvodnji – i precizira koliko brzo se moraju povećati tehnološko uklanjanje CO₂ i klimatsko financiranje. Također, izvješće procjenjuje dosadašnji napredak prema globalnim mjerilima, ističući gdje i koliko treba ubrzati napore tijekom ovog desetljeća.
Iako je desetljeće nakon Pariškog sporazuma obilježilo rast inicijativa za postizanje nulte emisije, ova „klimatska izvještajna ploča“ – peta u seriji State of Climate Action – pokazuje da je svijet još daleko od postavljenog cilja. U svakom sektoru, klimatsko djelovanje kasni za tempom i razmjerom potrebnim da bi se postigao cilj od 1,5 °C, a nijedan od 45 pokazatelja nije na pravom putu kako bi ispunio ciljeve do kraja ovog desetljeća.
Ključni nalazi izvješća
Unatoč tome što se više od tri četvrtine pokazatelja kreće u pravom smjeru, napredak je alarmantno nedostatan, čime se zajednice, gospodarstva i ekosustavi izlažu neprihvatljivim rizicima.
Globalni napori u 29 pokazatelja ozbiljno kasne pa je za većinu potrebno ubrzanje od najmanje četiri puta u ovom desetljeću kako bi ograničenje porasta temperature od 1,5 °C ostalo ostvarivo.
Posebno zabrinjava činjenica da je sprječavanje trajnog gubitka šuma treću godinu zaredom u ovoj kategoriji. Krčenje šuma čini više od 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a zajedno s drugim promjenama u korištenju zemljišta, predstavlja jednu od najvećih prijetnji bioraznolikosti na kopnu.
Jednako zabrinjava spor napredak u ukidanju proizvodnje električne energije iz ugljena, glavnog izvora emisija u energetskom sektoru. Slab pad emisija iz ugljena usporava smanjenje emisija i u zgradarstvu, industriji i prometu, koji u određenoj mjeri ovise o dekarboniziranoj elektroenergetskoj mreži.
I povećanje klimatskog financiranja, osobito iz javnih izvora, i dalje ozbiljno zaostaje, što ograničava djelovanje u svim sektorima. Još gore, pet pokazatelja bilježi pogoršanje i zahtijeva trenutnu promjenu smjera. Primjerice, javno financiranje fosilnih goriva poraslo je u prosjeku za 75 milijardi USD godišnje od 2014. Dekarbonizacija čelika gotovo je potpuno zastala, a udio putovanja automobilima – koji se većinom i dalje oslanjaju na motore s unutarnjim izgaranjem – nastavlja rasti.
Iako ohrabrujući, većina današnjih pozitivnih primjera su izolirani slučajevi brzih promjena, daleko od sustavnih transformacija koje su nužne za smanjenje emisija u skladu s ciljem od 1,5 °C. Napredak kod još šest pokazatelja ide u dobrom smjeru, ali nedovoljnim tempom.
Primjerice, privatno klimatsko financiranje toliko je poraslo da je s ocjene „daleko od cilja“ (u izvješću State of Climate Action 2023) prešlo na „izvan cilja“. Između 2022. i 2023. sredstva su porasla s oko 870 milijardi USD na rekordnih 1,3 bilijuna USD, uz velik doprinos potrošača, poduzeća i investitora – posebno u Kini i zapadnoj Europi.
Prodaja električnih vozila i dalje brzo raste, posebno zahvaljujući Kini – vodećem proizvođaču i potrošaču lakih električnih vozila. No, u dvije druge glavne regije tržište se usporilo, čime je oslabljen globalni napredak. Godišnje stope rasta udjela električnih vozila u ukupnoj prodaji pala su na oko 20 posto u 2023. i 2024., u usporedbi s više od 60 posto godišnje u tri prethodne godine. Dakle, iako električna vozila i dalje bilježe napredak, njihov je status pao s ocjene „na putu“ na „izvan puta“ za ostvarenje klimatskog cilja Pariškog sporazuma.
Što svijet mora učiniti do 2030. i 2035.
Kako bi se postigli ciljevi, potrebno je drastično ubrzati napore u svim sektorima. Primjerice, elektrane na ugljen moraju se gasiti više od 10 puta brže – što znači zatvaranje gotovo 360 prosječnih termoelektrana godišnje i obustavu svih novih projekata. Krčenje šuma potrebno je smanjiti devet puta brže – sadašnja razina odgovara gubitku 22 nogometna igrališta šume svake minute u 2024.
Nadalje, mreže brzog javnog prijevoza moraju se širiti pet puta brže – s najmanje 1400 km novih tramvajskih, metro i autobusnih linija godišnje.
Potrošnja govedine, janjetine i kozjeg mesa u regijama s visokom konzumacijom mora se smanjivati pet puta brže – na najviše dva obroka tjedno u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu.
Tehnološko uklanjanje CO₂ zahtijeva ubrzavanje za više od 10 puta te je potrebno izgraditi devet najvećih postrojenja za izravno hvatanje CO₂ iz zraka svakog mjeseca.
Naposljetku, klimatsko financiranje potrebno je povećati za gotovo jedan bilijun USD godišnje – što iznosi oko dvije trećine javnog financiranja fosilnih goriva u 2023.