U Rimu se zbog izgradnje podzemne željeznice presađuje gotovo 200 stabala
Stotine stoljetnih stabala u rimskoj četvrti Prati uklanjaju se zbog izgradnje nove dionice linije C podzemne željeznice. Većina će biti zamijenjena novom sadnjom, a dio će se presaditi u drugim dijelovima Rima.
Ove godine započeli su radovi na izgradnji nove dionice linije C rimske podzemne željeznice. Rimski metro prvi put dolazi u povijesno središte grada, no otvaranje gradilišta i nastavak proširenja mreže nužno dovodi do rušenja gotovo 300 stoljetnih stabala.
Produženje linije C rimske podzemne željeznice jedan je od najsloženijih i najdugotrajnijih infrastrukturnih projekata u talijanskoj prijestolnici, a u prosincu 2025. konačno su otvorene dvije nove arheološke stanice Colosseo – Fori Imperiali i Porta Metronia. Time je metro stigao nadomak povijesnog središta grada, a 25. veljače konzorcij Metro C započeo je s radovima na novoj dionici T2 s četiri stanice: Chiesa Nuova, Piazza Pia / Castel Sant'Angelo, Ottaviano i Mazzini.
Kako bi se oslobodio prostor za gradilišta budućih stanica linije C, trenutačno se u rimskoj četvrti Prati ruše stotine starih stabala. Rimljani negoduju ponajviše zbog gubitka parkirališnih mjesta, ali i zbog orezivanja i rušenja stabala koje se nastavlja u ulici Via Barletta i na aveniji Viale Mazzini.
Kao i u drugim europskim gradovima, u Rimu postoji pravilnik o zelenim površinama koji propisuje obvezu da se za svako posječeno stablo u neposrednoj blizini mora osigurati zamjensko. To je uvjet od kojeg se ne odstupa ni u aktualnim radovima na novoj dionici metroa. Međutim, pravilnik ipak ne propisuje da zamjenska stabla moraju biti iste vrste niti, što je ključno u kontekstu ovih radova, da se sadnja mora obaviti točno na mjestu gdje je stablo uklonjeno.
>>> Pročitajte još >>> Nova elegancija rimske četvrti Della Vittoria: završena obnova trga i avenije Mazzini
- U okviru projekta obnove trga Piazza Mazzini i avenije Viale Mazzini prošle godine posađeno je 130 novih stabala (među njima hrastovi crnike, čempresi i pinije), 730 metara živice (lovor i pitospora – Pittosporum tobira) i 220 biljaka za oprašivače u romboidnim gredicama. © Roma Capitale - Municipio Roma I Centro
Uz sadnju 259 zamjenskih, planirano je i presađivanje 197 stabala, ponajprije platana i crnika, koja će se ponovno posaditi u ulicama drugih rimskih četvrti u kojima nedostaje drveća.
Lokacije sadnje odredio je gradski odjel za okoliš, a najviše koristi od novih sadnji imat će četvrt Esquilino. U ulici Viale Manzoni posadit će se 50 listopadnih stabala japanske zelkove (Zelkova serrata), ulica Via Carlo Felice dobit će 13 novih platana, a Via Conte Verde 29 crnika (Quercus ilex).
Veći broj zamjenskih stabala dobit će i četvrt Della Vittoria: u ulici Via Monte Pertica sade se 23 zlatne kaline (Ligustrum ovalifolium 'Aurea'), dok će ulica Via Monte Zebio dobiti 83 primjerka lagerstremije (Lagerstroemia indica), vrste bogate ljetne cvatnje poznate pod nazivom indijski jorgovan. Odlučeno je i da se u ulici Via Filippo Corridoni, u istoj četvrti, posadi 47 lipa. Među ukupno 259 novih stabala nalazi se i 14 platana koji će uljepšati ulicu Viale Manlio Gelsomini, uz park Parco della Resistenza dell'8 Settembre na padinama Aventina. Kako bi se nadoknadila posječena stabla predviđena je i sadnja četiri male urbane šume, koje će se ravnomjerno rasporediti u širem području grada.
- Metro C - Stazione Piazza Pia / Castel Sant'Angelo © Roma Metropolitane S.r.l.
Za presađivanje je predviđeno 197 stabala, ponajviše crnike. S gradilišta buduće stanice Piazza Pia / Castel Sant'Angelo presadit će se njih 34, dok će 96 crnika napustiti područje avenije Viale Mazzini u kojoj se gradi stanica Mazzini. Prema uputama gradskog odjela za okoliš, crnike će se presaditi u ulicama Via Dardanelli, Via Settembrini, Via Sabotino, Via Monte Santo, Via Monte Zebio i Via Bazzoni, odnosno ondje gdje postoji više praznih sadnih mjesta.
Nakon znatnog orezivanja krošnji, u ulicama Via Barletta i Via Ottaviano uklonjeno je 34 platana vrste Platanus orientalis, koje će se presaditi u više različitih dijelova grada.
Stjepan Felber | Ekovjesnik