U nedjelju počinje zimsko računanje vremena. Trebamo li se trajno vratiti na „pravo“ prirodno vrijeme?
Negativan utjecaj na zdravlje ljudi, a posljedično i na gospodarstvo, nasuprot milijunima kilovatsati manje potrošene električne energije
U noći sa subote 25. na nedjelju 26. listopada 2025. opraštamo se od ljetnog računanja vremena i vraćamo na zimsko: u tri sata ujutro kazaljke treba pomaknuti za jedan sat unatrag. Ove nedjelje spavat ćemo jedan sat duže, a ova promjena donijet će nam više svjetla u jutarnjim satima i raniji mrak poslijepodne.
Ljetno računanje vremena na razini Europske unije standardizirano je od 1996. godine, a potom i regulirano Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. godine. Njome se razdoblje ljetnog računanja vremena – od posljednje nedjelje u ožujku do posljednje u listopadu – usklađuje za sve države članice EU-a.
Europska dilema
Međutim, pitanje ljetnog računanja vremena još nije riješeno. Posljednjih godina pojavili su se brojni kritičari „pomicanja kazaljki“, koji se pozivaju se na novija istraživanja koja pokazuju da pomicanje sata u proljeće i jesen negativno utječe na gospodarstvo i na zdravlje ljudi.
Primjerice, prema Talijanskom društvu za endokrinologiju (Società Italiana di Endocrinologia – SIE), tamnija jutra i svjetlije večeri mogu negativno utjecati na količinu sna, a time i na rizik od pretilosti, prekomjerne težine te bolesti poput dijabetesa, s mogućim štetnim posljedicama i za srce. Ukratko, stalne promjene vremena nisu dobre za naš biološki ritam.
Europski parlament je 2019. glasao za ukidanje polugodišnje promjene sata, ostavljajući svakoj zemlji mogućnost da odluči hoće li trajno zadržati zimsko ili ljetno računanje vremena. No, pandemija je zaustavila proces i od tada nije donesena zajednička odluka.
Zemljama sjeverne Europe više odgovara trajno zimsko računanje vremena, što je u skladu s njihovim ograničenim zimskim dnevnim svjetlom, dok mediteranske zemlje uglavnom zagovaraju zadržavanje ljetnog računanja vremena, koje im omogućuje sat više svjetla u ljetnim večerima.
Ljetno računanje vremena – ušteda koja vrijedi i za okoliš
Ljetno računanje vremena i dalje je alat energetske učinkovitosti, premda znatno manje izražen nego u prošlosti. Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed od ožujka do listopada smanjuje se potreba za umjetnom rasvjetom u večernjim satima, kada su još aktivne radne i kućanske aktivnosti. To je mala, ali konkretna prednost u smislu održivosti i smanjenja emisija.
Prema najnovijim podacima talijanskog operatora elektroprijenosnog sustava Terna Grupe, zahvaljujući ljetnom računanju vremena od 30. ožujka 2025. ostvarene su velike uštede. Konkretno, potrošnja električne energije smanjena je za 310 milijuna kWh što odgovara godišnjoj potrošnji oko 120.000 kućanstava.
Ljetno računanje vremena koristi i okolišu: manja potrošnja električne energije rezultirala je procijenjenim smanjenjem emisija od približno 145.000 tona CO₂ u atmosferu.
Također, financijska ušteda od 30. ožujka 2025. procjenjuje se na oko 100 milijuna eura (ovisno o cijeni kWh). Terna također navodi podatak kako je Italija tako od 2004. godine do danas ukupno uštedjela oko 2,3 milijarde eura i više od 12 milijardi kWh električne energije.
Inače, u Italiji je ljetno računanje vremena prvi put uvedeno u svibnju 1916., tijekom 20. stoljeća više je puta suspendirano, a stalno ponovno uvedeno 1966. godine.
Suprotna mišljenja i znanstveni dokazi
Navedeni podaci talijanske Terne potvrđuju učinkovitost ljetnog računanja vremena, ali ipak ne gase raspravu o tome ima li još smisla zadržati dvostruku promjenu sata. Naime, više novijih istraživanja pokazuje da su učinci ljetnog računanja vremena na uštedu energije ipak vrlo mali.
Primjerice, Time Use Initiative (TUI) na temelju svoje analize za EU ističe da je ušteda električne energije približno 0 % ili vrlo blizu toga. Istraživanjem Instituta za ekonomske studije Karlovog sveučilišta u Pragu ustanovljeno je da se ljetnim računanjem vremena u Slovačkoj uštedi samo oko 0,8 posto električne energije godišnje.
Time Use Initiative (TUI) tako pozdravlja odluku španjolske vlade da podrži ukidanje godišnje promjene sata od 2026. godine te da taj prijedlog iznese Vijeću Europske unije. TUI smatra da bi ovaj korak mogao ponovno potaknuti europsku raspravu, koja je u zastoju od 2021., te na europski dnevni red vratiti zahtjev građana koji podržava 80 % Europljana, a koji je „dodatno potkrijepljen znanstvenim dokazima o negativnom utjecaju promjene sata na zdravlje, gospodarstvo i okoliš“.
U skladu sa znanstvenim dokazima i prijedlogom Međunarodnog saveza za prirodno vrijeme (IANT), inicijativa TUI traži da se zadrži prirodnije solarno vrijeme (poznato kao zimsko ili standardno vrijeme). Preporučuje se i pokretanje europske kampanje za podizanje svijesti o prednostima tog rješenja, uz upozorenje da bi trajna primjena ljetnog računanja vremena imala negativne učinke na sektore poput poljoprivrede, stočarstva i građevinarstva.
Održavanje stalnog vremena je zdravije
Nedavno istraživanje Sveučilišta Stanford ukazuje da dvostruka godišnja promjena sata predstavlja najnepovoljniji scenarij za ljudsko zdravlje jer narušava cirkadijalni ritam koji upravlja izmjenama budnosti i spavanja, gladi i sitosti te ostalim fiziološkim procesima. Znanstvenici ističu kako se time slabi unutarnji biološki sat, a time povećava rizik od pretilosti i moždanog udara.
Koristeći matematički model, istraživači su zaključili da je održavanje stalnog vremena zdravije, pri čemu je prirodno (solarno) vrijeme najpovoljnije za organizam. Prema njihovim procjenama, usvajanje stalnog prirodnog vremena u SAD-u bi moglo spriječiti do 300 000 slučajeva moždanog udara godišnje te smanjiti broj pretilih osoba za oko 2,6 milijuna.
Privremena vremenska neusklađenost sa SAD-om
Poznato je da se promjena računanja vremena ne događa istodobno u svim državama. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama ljetno računanje vremena uvodi se tri tjedna ranije nego u Europi. To je zbog saveznog zakona koji određuje da se promjena u SAD-u događa prve nedjelje u studenom (osim na Havajima i dijelu Arizone, gdje se ne primjenjuje). Zbog toga će razlika u vremenskim zonama između Europe i SAD-a privremeno biti smanjena na pet sati, u razdoblju između 26. listopada i 1. studenog 2025.
Podsjetimo, na hrvatskom tlu ljetno računanje vremena prvi put uvedeno je za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1916.-1918.), a koristilo se i u razdoblju Kraljevine Jugoslavije te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Nakon dužeg razdoblja, ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji – pa tako i u Hrvatskoj – uvedeno je 27. ožujka 1983. godine.
Ne zaboravimo, prelaskom na tzv. zimsko računanje vremena utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavat će se u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.
Stjepan Felber | Ekovjesnik