Velika promjena za jedan od najkontroverznijih pariških simbola

Tour Montparnasse | Kreće obnova omraženog pariškog tornja. Projektom se unapređuju arhitektura i javni prostor u četvrti koja prolazi kroz opsežnu urbanu obnovu.

Iako zamišljen kao središte žive gradske četvrti u kojoj se nalazi jedan od najfrekventnijih pariških željezničkih kolodvora, toranj Montparnasse oduvijek se smatrao stranim tijelom u Haussmannovom Parizu. Nije mu pomogao ni najljepši pogled na grad koji se pruža iz restorana na 56. katu i s vidikovca na vrhu. Dapače, mnogi će Parižani reći kako je pogled s njegovog 59. kata najljepši jer se s njega ne vidi sam toranj.

Toranj Montparnasse najviši je neboder unutar administrativnih granica grada Pariza, a nalazi se u četvrti Necker u 15. arondismanu. Zahvaljujući visini od 210 metara (bez staklenog zaslona vidikovca visine 2,90 m), ovaj poslovni toranj gotovo je četrdeset godina bio najviša zgrada u Francuskoj, sve do dovršetka tornja First (231 m) u poslovnoj četvrti La Défense 2011. godine. Do izgradnje tornja Messeturm u Frankfurtu 1990. godine bio je i najviši neboder u Europi, a danas je još uvijek druga najviša građevina u Parizu iza Eiffelovog tornja visokog 320 metara. Toranj Montparnasse građen je između 1969. i 1973. godine, na mjestu nekadašnjeg željezničkog kolodvora Montparnasse. Kamen temeljac položen je 1970. godine, a temelji tornja sastoje se od 56 armiranobetonskih stupova koji se spuštaju do dubine od 70 metara ispod površine tla. Projektirali su ga arhitekti Jean Saubot, Eugène Beaudouin, Urbain Cassan i Louis de Hoÿm de Marien, a dovršen je u lipnju i svečano otvoren 13. rujna 1973. godine kao dio građevinskog kompleksa Tour Maine-Montparnasse.

 

Odluka o konačnom početku obnove tornja Montparnasse potvrđena je početkom siječnja 2026. na sastanku održanom u Gradskoj vijećnici. Nakon zahtjeva Grada Pariza i Regije Île-de-France za ubrzanjem početka opsežnog projekta obnove, suvlasnici su se gotovo jednoglasno složili s ranijim zatvaranjem tornja, koji će u potpunosti biti ispražnjen i zatvoren za javnost 31. ožujka 2026.

Jedan od glavnih razloga su zdravstveni i sigurnosni problemi, uključujući prisutnost azbesta u najvišem pariškom neboderu. Nakon zatvaranja, toranj Montparnasse bit će nedostupan do početka pripremnih radova, dok se početak građevinskih zahvata očekuje nakon ljeta 2026. godine.

Podsjetimo, obnova „omraženog“ poslovnog tornja, koji je za većinu Parižana „šaka u oko na prekrasnom horizontu grada“, trebala je započeti još 2019. godine, a otvorenje se očekivalo 2024. godine, kada je Pariz bio domaćin Ljetnih olimpijskih igara.

Iznimno ambiciozan projekt obnove

Na natječaju za dugo očekivanu obnovu tornja u rujnu 2017. izabran je projekt grupe triju francuskih arhitektonskih studija, nazvane Nouvelle AOM, kojim je „svjetionik Pariza“ na svoj pedeseti rođendan trebao dobiti novi futuristički izgled prilagođen 21. stoljeću.

Projekt arhitekata Franklina Azzija, Fréderica Chartiera, Pascale Dalixa, Mathurina Hardela i Cyrillea Le Bihana (Franklin Azzi Architecture, ChartierDalix Architectes i Hardel Le Bihan Architectes) predviđa redizajn ovog poslovnog tornja, nadogradnju za ostakljeni i ozelenjeni vidikovac, kao i ozelenjene nadstrešnice na prvih trinaest katova koje će dijelom biti namijenjene urbanoj poljoprivredi. U novom se tornju i dalje planiraju uredski prostori, kao i hotel, barovi i restorani te novi sadržaji koji će omogućiti njegov 24-satni život. Ukupna vrijednost projekta obnove tornja s novom staklenom fasadom procjenjuje se na više od 600 milijuna eura, a radovi bi trebali trajati oko četiri godine.

  

  • Vizualizacija budućeg izgleda tornja Montparnasse © Nouvelle AOM

Novi toranj trošit će deset puta manje energije, a čak 70 posto ventilacije prirodno će osiguravati vjetar. Toranj će dijelom postati energetski autonoman, zahvaljujući primjeni obnovljivih izvora energije i pametnoj ovojnici koja će prikupljati kišnicu s krova i staklenih površina. Radi uštede se pri obnovi planira ponovno upotrijebiti do 40 000 m² starih stakala.

„Kada smo se suočili s izazovom ovog uzbudljivog natječaja, fokusirali smo se na otkrivanje unutarnje ljepote tornja“, izjavili su arhitekti iz grupe Nouvelle AOM prilikom predstavljanja projekta. „Obnova se zasniva na intenzivnom korištenju novih materijala i projektiranju potpuno nove, održive 'zelene' fasade tornja. Naš cilj je da novi toranj Montparnasse postane ikona energetske revolucije 21. stoljeća.“

U okviru projekta obnovit će se i trgovački centar Maine Montparnasse, čija će se betonska ploča djelomično smanjiti kako bi se stvorilo otvorenije i zelenije urbano okruženje. Također, planira se izgradnja novih zgrada nadahnutih pariškom arhitektonskom tradicijom, s kavanama, trgovinama, studentskim smještajem, uredima i sportskim sadržajima.

  • Vizualizacija budućeg izgleda kompleksa Maine Montparnasse © EITMM | RPBW

Novi, otvoreni i ozelenjeni urbani prostor prilagođen pješacima

„Sporazum između Grada Pariza i grupacije EITMM (L’Ensemble Immobilier de la Tour Maine Montparnasse) označava dugo očekivani početak velikog projekta prestrukturiranja trgovačkog centra Maine Montparnasse, koji će ubuduće biti posvećen sportu, kulturi i studentskom stanovanju, uz temeljitu reorganizaciju postojećih uredskih i trgovačkih prostora“, ističe se u priopćenju Grada Pariza.

Projekt koji je za EITMM razvio Renzo Piano Building Workshop ima za cilj ispraviti urbanističke pogreške s početka 1970-ih godina i revitalizirati ovaj dio Pariza, stvarajući novo živo središte četvrti Montparnasse. Postojeći tehnički i energetski zastarjeli građevinski sklop priprema se za temeljitu transformaciju kojom će se u istu cjelinu povezati dijelovi tri pariška arondismana, s ambicijom izgradnje otvorenog, prohodnog, živog i ozelenjenog prostora, prilagođenog potrebama suvremenog urbanog stanovništva.

Realizacijom projekta trebala bi se dobiti nova, praktična i ugodna pješačka ruta koja omogućuje povezivanje ulice Rue de Rennes s kolodvorom Montparnasse, kao i jednostavnije povezivanje ulica Rue du Départ i Rue de l’Arrivée. Velike ostakljene fasade donijet će živu dinamiku i neprekinute vizure između okolnih ulica i unutarnjeg gradskog bloka.

Suprotno postojećem bezličnom betonskom trgovačkom centru, prostor se želi otvoriti i rasteretiti izgradnjom novih zgrada haussmannovskih proporcija, koje će objediniti raznolike namjene poput trgovina, kvartovskih bistroa i kavana s terasama, uredskih prostora, studentskih stanova te kulturne i sportske ponude, uklapajući se tako u koncept „15-minutnog grada“.

„Projekt koji predvodi Renzo Piano, ugledni arhitekt i autor brojnih reprezentativnih prostora u Parizu i drugim velikim svjetskim gradovima, predstavlja veliku priliku za oživljavanje četvrti Montparnasse i povratak njezine pune vitalnosti. Omogućit će ponovno stvaranje pravog pariškog gradskog bloka, strukturiranog oko pješačkih ulica, središnjeg ozelenjenog trga i novih sadržaja koji povezuju trgovine, urede, studentsko stanovanje te kulturne i sportske objekte. Riječ je o ambicioznom projektu u službi kvalitete života Parižanki i Parižana te urbanog preporoda Montparnassea“, izjavila je gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo.

  • Vizualizacija budućeg izgleda kompleksa Maine Montparnasse © EITMM | RPBW

Mjesto za druženje, rekreaciju i sport

Središnja „piazza“ predstavlja srce nove pariške četvrti. S dimenzijama 40 x 40 metara, većima od trga Place du Marché Sainte-Catherine – jednog od turistima nepoznatog pariškog dragulja u četvrti Marais – ovaj novi javni prostor, bogato ozelenjen i povezan s obližnjim trgovima i ulicama, treba postati novi pariški omiljeni trg. Prostor u sjeni krošnji drveća, oživljen terasama kavana i restorana te zaštićen od prometa.

Projekt predviđa i brojne kulturne sadržaje na površini od gotovo 1500 četvornih metara. Kao mjesto susreta i snažan simbol identiteta nove gradske cjeline, prostor će biti posvećen suvremenoj umjetnosti i glazbi te povezan sa središnjim trgom sustavom panoramskih dizala i vidikovaca.

Na otvorenim krovnim površinama sa spektakularnim pogledima planiraju se sportski sadržaji: šest sportskih terena za padel, tenis i mali nogomet. Oni se nadovezuju na tri bazena i dvorane za mačevanje sportskog centra Armand Massard, s iznova osmišljenim i pojednostavljenim pristupom. Trgovačke površine, smanjene za 28 posto u odnosu na postojeći trgovački centar, omogućit će dodatno tematsko oblikovanje prostora, nudeći ponudu usmjerenu na svakodnevne potrebe stanovnika.

„Svojim jasnim oblikom, umjerenom gustoćom i visinama usklađenima s okolnim građevinama, projekt omogućuje ponovno uklapanje lokacije u kontinuitet četvrti. Otvoren javnosti, novi gradski blok postat će intiman prostor za susrete i cjelodnevni boravak. Zgrade po mjeri čovjeka, koje poštuju visinska pravila pariškog bioklimatskog prostornog plana, pridonijet će stvaranju nove kvalitete života u četvrti, istodobno slijedeći postojeće urbane kodove između turizma, uredskih sadržaja, noćnog života i popularne kulture“, ističu u Gradu Parizu.

Cijeli građevinski sklop, izuzev tornja Montparnasse, koji danas obuhvaća ukupno 53 500 četvornih metara uredskih i trgovačkih prostora, povećat će svoju površinu za približno jednu trećinu, a više od 10 000 četvornih metara bit će namijenjeno sportu, kulturi i stanovanju. Također će se izgraditi 5600 četvornih metara studentskog smještaja, od čega 30 posto u socijalnom segmentu.

  • Vizualizacija budućeg izgleda kompleksa Maine Montparnasse © EITMM | RPBW | Nouvelle AOM (Franklin Azzi Architecture, Chartier Dalix et Hardel Le Bihan)

Zaštita okoliša i ponovna uporaba

Polazište projekta temelji se na promišljenoj i odmjerenoj intervenciji koja daje prednost transformaciji postojećeg stanja umjesto rušenju. Postojeća konstruktivna mreža dimenzija 8 x 7,2 m zadržava se kao osnovna matrica projekta, uz ponovnu uporabu postojećih stupova, a zahvati rušenja svode se na nužni minimum, odnosno na stvaranje pješačkih prolaza.

Osim toga, nadogradnje se planiraju izvesti korištenjem drvenih konstrukcija. Ova strategija objedinjuje visoke okolišne performanse i kontrolu ugljičnog otiska, valorizirajući postojeće strukture kroz nove namjene i dajući prednost laganim materijalima kako bi se ograničila potreba za dodatnim ojačanjem temelja. Predviđena je i uporaba biološki utemeljenih ili ponovno korištenih materijala: betonskih ploča, nosivih konstrukcija, izolacije od drvene vune, recikliranog čelika te stakla iz procesa recikliranja. Studije analize životnog ciklusa potvrđuju da projekt nadilazi zahtjeve okolišne regulative RE2025, u skladu s ciljevima pariškog bioklimatskog prostornog plana.

Uz ozelenjenu šetnicu, prostrane terase na razini R+2 predviđene su za sadnju grmlja, čime se potiče povratak biljnog i životinjskog svijeta. Ovi novi zeleni prostori aktivno će pridonijeti ublažavanju učinka urbanog toplinskog otoka, uz smanjenje osjetne temperature koje tijekom toplinskih valova može doseći od šest do osam stupnjeva Celzija. Ovom transformacijom želi se postići da Montparnasse postane novo održivo urbano središte, uzoran primjer ekološke tranzicije koji povezuje okolišne performanse, arhitektonsku kvalitetu i visoku razinu ugode za korisnike.

  • © Nouvelle AOM / IDA +

Financiranje i vremenski plan projekta

Ovaj ambiciozni projekt predstavljat će privatno ulaganje od nekoliko stotina milijuna eura, koje u cijelosti snose njegovi suvlasnici. Grad Pariz obvezuje se na obnovu javnih prostora, osobito ulica Rue du Départ i Rue de l’Arrivée, koje okružuju postojeći trgovački centar, te trga Place du 18 juin 1940.

U tom kontekstu između Grada Pariza i suvlasnika potpisani su sporazumi o partnerskim urbanim projektima, koji će pridonijeti financiranju radova na javnim prostorima. Zahtjevi za građevinske dozvole podneseni su u studenom 2025. godine, njihova obrada je u tijeku i uključuje, među ostalim, postupak javnog savjetovanja, koji će se provesti prije ljeta 2026. Početak radova planiran je za 2028. godinu.

Projekt u brojkama

Projekt koji obuhvaća trgovački centar i pripadajući 52 metara visoki neboder CIT, odnosi se na ukupno 73 400 četvornih metara bruto površine, u odnosu na današnjih 53 500 četvornih metara. Od toga će se zadržati 63 posto postojećih površina, čime će se ostvariti ušteda od 5100 tona ekvivalenta CO₂, što odgovara godišnjoj potrošnji električne energije oko 1200 francuskih kućanstava.

Gotovo polovica, odnosno 46 posto novostvorenih neto površina bit će namijenjeno stanovanju, sportu ili sadržajima od općeg interesa. Trideset posto studentskog smještaja imat će status socijalnog stanovanja, dok će se 3000 četvornih metara krovnih površina namijeniti sportskim aktivnostima. Projektom se ne predviđaju parkirna mjesta, no planira se sadnja 151 novog stabla. Čak 45 posto krovnih površina bit će ozelenjeno, čime će se ukupne zelene površine uvećati sedam puta u odnosu na postojeće stanje. U podzemlju će se urediti 800 četvornih metara prostora za potrebe logistike, uključujući zasebnu rampu za električne teretne bicikle, kako bi se opskrba trgovina i stanovništva odvijala bez smetnji.

  • Vizualizacija budućeg izgleda kompleksa Maine Montparnasse © EITMM | RPBW

Izmjene projekta obnove tornja Montparnasse

Toranj Montparnasse ima važeću građevinsku dozvolu od 2019. godine, a u studenom prošle godine grupi arhitekata Nouvelle AOM odobrene su izmjene projekta, istodobno s dozvolama koje je podnio Renzo Piano Building Workshop, kako bi se u projekt uvele određene tehničke prilagodbe nužne za početak radova. Među ostalim, to uključuje i smanjenje ukupne visine tornja u odnosu na prvotno odobrenje nadogradnje za dodatnih 18 metara.

Zadržavajući svoju osnovnu poslovnu namjenu, toranj će i dalje imati panoramski vidikovac, koji će u odnosu na sadašnji biti ostakljen i ozelenjen.

Sadašnji „nevoljeni 53-godišnjak“ ostat će važan simbol pariške Rive gauche i jedinstvena vertikalna orijentacijska točka pariškog krajolika. Nova staklena fasada, zamišljena kao svojevrsna haljina u bojama vremena, poigravat će se sa svjetlom i odrazima, naizmjenično kombinirajući transparentnost i punoću, čime se želi rasteretiti i temeljito preobraziti silueta tornja.

Arhitektonski dijalog s tradicionalnom pariškom strukturom ostvarit će se pomoću ozelenjenih nadstrešnica na prvih trinaest katova. Povijesne proporcije i karakteristični arhitektonski detalji tornja neće se mijenjati.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

U Genovi započela izgradnja prvog talijanskog podmorskog tunela

Radovi na prvom talijanskom podmorskom tunelu službeno su započeli u ponedjeljak 4. ožujka. Projekt izgradnje tunela od strateške je važnosti za Genovu i cijelu Italiju, a njime će se značajno poboljšati pristup jednoj od vodećih talijanskih luka za prijevoz robe i putnika.

„Katedrala svjetla“ Renza Piana novo je kulturno središte Moskve

Izložbeni i koncertni prostori, različite mogućnosti transformacije gledališta i scenskog prostora pa čak i brezova šuma! Sve to i još mnogo toga nudi novi moskovski Centar kulture GES-2, nedavno otvoren u obnovljenoj i preuređenoj staroj elektrani s početka 20. stoljeća.

10 godina zelene transformacije Grada Velikih Promjena

U subotu 23. ožujka pariška gradska vijećnica otvorit će svoja vrata svim Parižankama i Parižanima te organizirati brojne sportske i kulturno-zabavne aktivnosti. Ako se toga dana zateknete u Parizu, moći ćete otkriti kako se i koliko francuski glavni grad promijenio u posljednjih deset godina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER