Istraživanje otkriva široku praksu spaljivanja plastike za grijanje i kuhanje
Rasprostranjenost plastičnog otpada kao kućnog goriva u zajednicama s niskim prihodima u zemljama globalnog juga
Novo istraživanje koje je predvodilo australsko Sveučilište Curtin baca novo svjetlo na velik broj kućanstava u zemljama u razvoju koja plastiku spaljuju kao svakodnevni izvor energije, pri čemu su otkriveni ozbiljni međunarodni problemi povezani sa zdravljem, društvenom jednakošću i okolišem.
Istraživanje, objavljeno 8. siječnja 2026. u časopisu Nature Communications, obuhvatilo je više od tisuću ispitanika u 26 zemalja koji blisko surađuju s urbanim četvrtima s niskim prihodima, poput istraživača, državnih službenika i lokalnih predstavnika zajednica.
Svaki treći ispitanik naveo je da zna za kućanstva koja spaljuju plastiku, a mnogi su osobno svjedočili kako to čine susjedi ili članovi zajednice. Manja, ali značajna skupina izjavila je da je i sama spaljivala plastiku.
Razlozi zbog kojih se plastika spaljuje
Glavni istraživač dr. Bishal Bharadwaj iz Instituta Curtin za energetsku tranziciju (Curtin Institute for Energy Transition – CIET), tvrdi kako je riječ o prvom istraživanju koje potvrđuje da kućanstva diljem zemalja globalnog juga spaljuju plastiku ne samo radi zbrinjavanja otpada, već i za kuhanje hrane, grijanje domova, paljenje vatre i tjeranje kukaca.
Riječ je o problemu koji se uglavnom odvija izvan vidokruga šire javnosti i u zajednicama u kojima je teško prikupiti pouzdane podatke. Ipak, ovo istraživanje pruža dodatne uvide u ono što se doista događa.
Kada obitelji ne mogu priuštiti čišća goriva i nemaju pouzdane sustave prikupljanja otpada, plastika postaje i smetnja i krajnje rješenje za dobivanje energije. Pronađeni su dokazi da ljudi spaljuju sve, od plastičnih vrećica i omota do boca i ambalaže, samo kako bi zadovoljili osnovne potrebe kućanstva.
Ova praksa daleko je raširenija nego što se dosad mislilo, ali budući da se odvija u marginaliziranim zajednicama i često je skrivena, izbjegla je ozbiljnu globalnu pozornost unatoč teškim posljedicama za zdravlje i okoliš.
- © Magda Ehlers - Pexels
Otkriveni zdravstveni i okolišni rizici
Istraživački tim utvrdio je da kućanstva često koriste jednostavna ložišta poput ognjišta s tri kamena, peći na ugljen i improvizirane plamenike za spaljivanje plastike, pri čemu se stvara otrovni dim unutar domova i u gusto naseljenim područjima. Zdravstvenim rizicima posebno su izložene žene, djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom.
Suautor istraživanja, profesor Hari Vuthaluru s Fakulteta za rudarstvo Zapadne Australije (WASM) Sveučilišta Curtin, rekao je da spaljivanje materijala poput miješane plastike i polivinilklorida predstavlja ozbiljan rizik zbog otrovnih emisija.
Kada se polivinilklorid ili PVC spaljuje, oslobađaju se iznimno otrovni dioksini i furani, koji spadaju među najopasnije poznate onečišćujuće tvari. Ti se spojevi dugo zadržavaju u okolišu, nakupljaju se u hranidbenom lancu i mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući rak, poremećaje reproduktivnog sustava i oštećenja imunološkog sustava. Polivinilklorid je treća najčešće spaljivana vrsta plastike, što je iznimno zabrinjavajuće.
Onečišćenje hrane i utjecaj na zajednice
„Naše je istraživanje pokazalo da je 60 posto ispitanika smatralo iznimno vjerojatnim da bi otrovne kemikalije nastale spaljivanjem plastike mogle onečistiti hranu i vodu. To nije samo teorija: istraživanja provedena u blizini mjesta gdje se plastika spaljuje pronašla su otrovne spojeve u jajima i uzorcima tla. Kada se plastika spaljuje u blizini domova i prostora za pripremu hrane, ti se otrovi mogu taložiti na usjevima, ulaziti u izvore vode i nakupljati se u hrani, stvarajući skrivenu zdravstvenu krizu za zajednice koje se već suočavaju s velikim poteškoćama.“ – ističe suautor istraživanja dr. Pramesh Dhungana.
Rješavanje temeljnih uzroka i moguća rješenja
Suautorica i ravnateljica Instituta Curtin za energetsku tranziciju (CIET) profesorica Peta Ashworth rekla je da se problem ne može riješiti jednostavnim porukama kućanstvima da prestanu spaljivati plastiku, već su potrebne ciljane i brze mjere. Problem je tim veći s obzirom na to da se predviđa da će se uporaba plastike do 2060. godine utrostručiti.
„Ljudi to čine samo zato što nemaju sigurnije alternative, zbog temeljnih problema poput izrazitog energetskog siromaštva, nepriuštivih čišćih goriva i nedostatnih komunalnih usluga za zbrinjavanje otpada. Nužno je da rješenja uključuju poboljšanje sanitarnih uvjeta, potporu pristupu suvremenoj energiji za kuhanje te suradnju sa zajednicama na praktičnim i kulturno primjerenim rješenjima.
Ovo istraživanje pruža čvrstu dokaznu osnovu potrebnu za osmišljavanje mjera koje doista podupiru najranjivije urbane stanovnike svijeta.
Stjepan Felber | Ekovjesnik