Upozorenje iz divljine
Ono što se događa uzvodno oblikuje sudbinu vrsta daleko na otvorenom moru, upozorava Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN)
Kada se razmišlja o zaštiti bioraznolikosti od globalnog značaja, najčešće se pomisli na prašume i koraljne grebene. Međutim, neki od najbogatijih i najugroženijih ekosustava na planetu – naše rijeke, jezera i močvare – tiho protječu našim krajolicima i ulijevaju se u mora i oceane, upozorava IUCN Save Our Species.
Dana 17. siječnja 2026. otvoreno je novo poglavlje u globalnoj zaštiti prirode stupanjem na snagu Sporazuma o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ), kojim se uspostavlja prvi sveobuhvatan, pravno obvezujući okvir za zaštitu života na otvorenom moru, koje pokriva gotovo polovicu površine planeta.
No, zaštita bioraznolikosti izvan državnih granica započinje uzvodnije. Slatkovodni ekosustavi zauzimaju manje od jedan posto Zemljine površine, a ipak podupiru gotovo deset posto svih poznatih vrsta. Zajedno s otvorenim morem, ove povezane vode omogućuju opstanak migratornih riba, morskih pasa, raža, obalnih ptica i bezbrojnih drugih vrsta čiji opstanak ovisi o zdravim ekosustavima – od izvora rijeka do otvorenog oceana.
Danas i slatkovodna i morska bioraznolikost opadaju neviđenom brzinom, a vrste nestaju alarmantnom brzinom od planinskih potoka do otvorenih mora. Izumiranjem je ugrožena gotovo trećina svih procijenjenih slatkovodnih vrsta na IUCN-ovom Crvenom popisu, a populacije slatkovodnih kralježnjaka smanjile su se u prosjeku za više od 80 posto u posljednjih 50 godina.
Močvare nestaju tri puta brže od šuma, čime se smanjuje prirodna zaštita od poplava i gube ključna staništa. Samo trećina dugih svjetskih rijeka još uvijek slobodno teče, što ograničava migracijske rute riba i drugih vodenih vrsta. U morima je ugroženo više od trećine morskih pasa i raža, ponajprije zbog prelova, slučajnog ulova i gubitka staništa.
Naposljetku, plastika je zabilježena u najdubljim oceanskim brazdama i u želucima morskih organizama, dok zagrijavanje mora i zakiseljavanje oceana preoblikuju morske ekosustave daleko od obale.
Sve ove krize duboko su povezane. Rijeke prenose hranjive tvari, sedimente i život od planina do oceana. Mnoge vrste tijekom životnog ciklusa prelaze između slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava. Ono što se događa uzvodno oblikuje sudbinu vrsta daleko na otvorenom moru.
Nadovezujući se na nasljeđe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, revolucionarni Sporazum o svjetskim morima (Marine Biodiversity of Areas Beyond National Jurisdiction – BBNJ) značajno jača pravni okvir i alat za uspostavu zaštićenih morskih područja, procjenu utjecaja na okoliš i pravednu raspodjelu koristi na otvorenom moru, čime se jača zaštita migratornih i široko rasprostranjenih vrsta.
IUCN Save Our Species podupire znanstveno utemeljene mjere očuvanja prirode usmjerene na rješavanje glavnih prijetnji bioraznolikosti i spašavanje vrsta od izumiranja. Kao dio Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN), surađuje sa stručnjacima iz cijele organizacije, uključujući Komisiju za opstanak vrsta (IUCN Species Survival Commission), kako bi osmislio učinkovite inicijative za očuvanje prirode. Svoje napore usmjerava ondje gdje može ostvariti najveći učinak, financirajući organizacije koje djeluju na terenu i raspolažu jedinstvenim znanjem o regiji i lokalnoj bioraznolikosti.
Projekti programa IUCN Save Our Species daju prednost vrstama kojima je pomoć najpotrebnija, osobito onima koje su na IUCN-ovom Crvenom popisu ugroženih vrsta (IUCN Red List of Threatened Species™) ocijenjene kao ranjive (vulnerable), ugrožene (endangered) ili kritično ugrožene (critically endangered).
Trenutačni portfelj programa IUCN Save Our Species obuhvaća gotovo 60 projekata diljem svijeta, koji su integrirani u inicijative usmjerene na određene regije ili pojedine vrste.
Stjepan Felber | Ekovjesnik