Drveće u Parizu smanjuje smrtnost povezanu s toplinskim valovima

Istraživanje pokazuje da pariške četvrti s više vegetacije bilježe nižu stopu smrtnosti tijekom toplinskih valova te da bi povećanje zelenih površina posto moglo smanjiti broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom za otprilike jednu trećinu.

Gradovi su posebno ranjivi na zdravstvene posljedice povezane s vrućinom zbog kumulativnog djelovanja urbanog toplinskog otoka i porasta temperatura uzrokovanog klimatskim promjenama.

Pariške četvrti s više vegetacije imaju manji rizik od smrtnosti tijekom razdoblja visokih temperatura, dok su tom riziku najizloženija gusto izgrađena područja s malo zelenih površina i visokim potencijalom za stvaranje urbanih toplinskih otoka. To je zaključak međunarodnog istraživanja koje su proveli francuski Nacionalni institut za zdravstvena i medicinska istraživanja (Inserm), Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) te Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu.

Studija je objavljena u časopisu npj Urban Sustainability i temelji se na podacima prikupljenima tijekom gotovo deset godina, od 2008. do 2017. godine. Znanstvenici naglašavaju važnost razvoja vegetacije u gradovima i ravnomjernije raspodjele zelenih površina među četvrtima kako bi se zaštitilo zdravlje Parižana u uvjetima globalnog zatopljenja.

Zbog učinka urbanog toplinskog otoka Pariz je posebno ranjiv na toplinske valove, za koje se očekuje da će se pojačavati uslijed klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Glavni grad Francuske ubraja se među europske gradove s najvećim rizikom od viška smrtnosti povezanog s vrućinom. Naime, kada su temperature iznad prosjeka, smrtnost kod osoba starijih od 85 godina povećava se 1,6 puta, prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet 2023. godine.

Osim toga, Grad Svjetla jedan je od europskih gradova s ​​najvećom gustoćom naseljenosti (oko 21 000 stanovnika po četvornom kilometru u razdoblju od 2008. do 2018.), s izraženim intenzitetom ljetnog urbanog toplinskog otoka većim od 2 °C u 90. percentilu te izraženim socioekonomskim nejednakostima.

Kako bi bolje razumio čimbenike rizika i utvrdio rješenja za povećanje otpornosti grada, istraživački tim prikupio je podatke o višku smrtnosti povezane s vrućinom po pariškim četvrtima te ih usporedio s obilježjima izgrađenog i urbanog okoliša, uključujući vegetaciju i toplinske otoke, kao i sa socioekonomskim pokazateljima.

>>> Pročitajte još >>> Sadnjom drveća u gradovima možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama

• Vegetacija u Parizu © npj Urban Sustainability (npj Urban Sustain)

Zaštitni učinak zelenih površina

Studija potvrđuje već dobro dokumentiran nalaz iz znanstvene literature da zelene površine imaju zaštitni učinak protiv viška smrtnosti povezanog s vrućinom. Prisutnost drveća, parkova, vrtova ili zelenih krovova povezana je s nižim temperaturama u gradovima.

Međutim, nisu sve zelene površine jednako učinkovite. Znanstvenici ističu da su stabla znatno učinkovitija od travnjaka u smanjenju rizika od smrti tijekom toplinskih valova, zahvaljujući hladu koji pružaju i procesu evapotranspiracije.

Osim toga, istraživači su utvrdili da rashladni učinak vegetacije samo djelomično objašnjava njezin zaštitni učinak na zdravlje Parižana. Iako je točne mehanizme još potrebno istražiti, smanjenje onečišćenja te poboljšanje tjelesnog i mentalnog zdravlja mogli bi imati ključnu ulogu.

Nejednakosti izvan socioekonomskog statusa

Studija prije svega otkriva značajne nejednakosti unutar grada. Više od socioekonomskog statusa stanovnika, rizik od povećane smrtnosti tijekom razdoblja visokih temperatura određuju starost i karakteristike zgrada, pri čemu su one izgrađene prije 1970-ih slabije izolirane, kao i prisutnost zelenih površina, koja varira od 1,4 posto u 2. arondismanu do 20,4 posto u 13. arondismanu.

Najzelenije četvrti imaju najniži rizik od smrti povezanih s vrućinom. Nasuprot tome, ranjivija su najgušće izgrađena područja s malo zelenih površina. To jasno ukazuje na podjelu između središta grada, koje je pod većim utjecajem urbanog toplinskog otoka, i rubnih četvrti koje su bolje zaštićene svojim zelenim površinama.

Studija također ističe naizgled proturječan nalaz: najbogatije četvrti Pariza u prosjeku su ranjivije na višak smrtnosti povezan s visokim temperaturama. Taj se fenomen objašnjava nedostatkom zelenih površina u kombinaciji s gustom i starijom gradnjom u tim dijelovima grada.

>>> Pročitajte još >>> Ne sanjate! Usred Pariza zaživjela je treća urbana šuma!

• Pogled iz urbane šume ispred pariške Gradske vijećnice (Hôtel de Ville) prema pariškoj katedrali Notre-Dame © Guillaume Bontemps | Ville de Paris

Mogućnost sprječavanja do jedne trećine smrtnosti

Koristeći modele, znanstvenici su potom procijenili koliko bi se smrtnost mogla spriječiti daljnjim razvojem zelenih površina u gradu. Najzelenije četvrti Pariza trenutačno imaju oko jedne petine svoje površine prekrivene vegetacijom. Prema procjenama, kada bi sve četvrti dosegnule tu razinu, smrtnost povezana s vrućinom mogla bi se smanjiti za otprilike jednu trećinu, i tijekom razdoblja umjerene vrućine, kada temperature prelaze 22 °C, i tijekom najintenzivnijih toplinskih valova. Te se procjene temelje na modeliranju i treba ih tumačiti s oprezom, ali odražavaju ključnu zaštitnu ulogu vegetacije.

Osim ozelenjivanja grada, znanstvenici su identificirali i dodatne mjere za prilagodbu Pariza visokim temperaturama, uključujući uporabu reflektirajućih materijala za krovove i kolnike, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada radi smanjenja emisije topline, osobito iz klimatizacijskih sustava, te smanjenje automobilskog prometa, čime bi se smanjili i zaostala toplina i onečišćenje zraka.

„Rezultati naglašavaju važnost razvoja vegetacije u Parizu i ravnomjernije raspodjele zelenih površina u gradskim četvrtima. Jačanje uloge prirode u urbanim područjima pokazuje se kao ključan alat za zaštitu zdravlja Parižana u uvjetima globalnog zatopljenja“, zaključuje glavni autor studije Hicham Achebak.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Grad Svjetlosti sve bliže cilju stvaranja vrtnog grada

Počevši od ovog mjeseca, u Parizu kreće nova sezona sadnje kako bi se francuska metropola još više približila cilju od 170 000 posađenih stabala do 2026. godine. U planu je sadnja 15 000 mladih stabala, stvaranje pet novih zelenih površina i ozelenjivanje dodatnih 120 pariških ulica.