Puštena u promet nova cijev tunela Karavanke
Stara tunelska cijev ide u temeljitu obnovu pa će se promet novom tunelskom cijevi od kraja ožujka odvijati dvosmjerno
Nakon gotovo sedam i pol godina gradnje dovršena je nova cijev tunela Karavanke koji povezuje Austriju i Sloveniju. Nova tunelska cijev na autocesti A11 Karavanke duga je gotovo osam kilometara i opremljena vrhunskim sigurnosnim sustavima. Po završetku obnove 35 godina stare tunelske cijevi, koja će trajati do sredine 2029. godine, u svakom smjeru bit će po dvije prometne trake, što znači veću udobnost, veću sigurnost i manje zastoja.
U srijedu, 18. ožujka, svečano je otvorena novoizgrađena tunelska cijev na autocesti A11 Karavanke. Nakon ukupno sedam i pol godina gradnje, uzrokovanih kašnjenjem u postupku dodjele ugovora i zahtjevnim hidrogeološkim uvjetima na slovenskoj strani, dovršen je novi tunel dug gotovo osam kilometara. Time je ostvaren još jedan važan korak na ovoj ključnoj prometnoj vezi između Austrije i Slovenije.
Neposredno nakon svečanog otvaranja započinju pripreme za preusmjeravanje prometa u novu tunelsku cijev. Naime, od 20. ožujka promet iz smjera Slovenije prema Austriji odvijat će se novim tunelom, dok će se u smjeru Slovenije još otprilike tjedan dana koristiti stara tunelska cijev. Najkasnije do 27. ožujka novi tunel bit će u funkciji s dvosmjernim prometom, sve dok se stara cijev temeljito ne obnovi. Radovi započinju krajem ožujka, a završetak je predviđen za sredinu 2029. godine. Time će dvosmjerni promet postati prošlost, a tunel Karavanke zadovoljit će visoke sigurnosne standarde austrijskog ASFINAG-a i slovenskog DARS-a.
U izgradnju nove cijevi ASFINAG (Autobahn and Schnellstraßen-Finanz-Aktiengesellschaft), društvo za planiranje, izgradnju, upravljanje i naplatu cestarine mreže austrijskih autocesta i brzih cesta, uložio je ukupno 191 milijun eura, dok će obnova stare cijevi zahtijevati dodatnih 123 milijuna eura.
Pripreme su započele 2015. godine
ASFINAG je već 2015. započeo pripremne radove na sjevernom portalu. Do jeseni 2017. izgrađena je pristupna prometnica prema portalu tunela, uključujući most dug 350 metara. Natječaj za radove na tunelu raspisan je krajem 2017. u suradnji sa slovenskim DARS-om. Nakon opsežne evaluacije ponuda, ASFINAG je u kolovozu 2018. dodijelio ugovor austrijskom konzorciju Swietelsky Tunnelbau GmbH & Co KG i Swietelsky Baugesellschaft m.b.H.
Dok je na austrijskoj strani u listopadu 2018. započelo probijanje tunela prema novoj austrijskoj metodi gradnje tunela u tri smjene, na slovenskoj strani došlo je do kašnjenja zbog žalbe na postupak dodjele ugovora.
U rujnu 2021. dosegnuta je državna granica, a unutarnji radovi započeli su paralelno s probijanjem. U jesen 2023. završeni su građevinski radovi na austrijskoj strani, a sredinom 2025. započelo je opremanje tunela najsuvremenijom sigurnosnom opremom.
Usko grlo između Slovenije i Austrije napokon odlazi u prošlost
Potpunim dovršetkom izgradnje nove tunelske cijevi kapacitet tunela Karavanke znatno se povećava, a za vozače to ubuduće znači da će tunelom prometovati bez zastoja i bez duljih čekanja. Dvije suvremene tunelske cijevi jamče najvišu razinu sigurnosti za sve sudionike u prometu, a sigurnosna oprema bit će na najvišoj tehničkoj razini.
Nova tunelska cijev duga je točno 7948 metara, od čega se 4402 metra nalazi na austrijskom, a 3546 na slovenskom teritoriju. Svaka 330 metara izgrađeni su evakuacijski prolazi, odnosno poprečne veze s postojećom tunelskom cijevi. Samo na austrijskoj strani iskopano je 1,5 milijuna tona materijala, a tunel je probijen bagerima i miniranjem prema novoj austrijskoj metodi gradnje tunela.
Austrijski ASFINAG i Društvo za autoceste Republike Slovenije (DARS) u izgradnju nove cijevi uložili su oko 340 milijuna eura, dok ukupna investicija, uključujući obnovu, iznosi oko 570 milijuna eura.
Projekt tunela Karavanke sufinancirala je Europska unija kroz program Connecting Europe Facility s 3,35 milijuna eura u fazi planiranja i s 9,4 milijuna eura u fazi izgradnje.
- © ASFINAG
Vrhunska sigurnosna oprema za tunel Karavanke
Po završetku obnove obje će tunelske cijevi, osobito u pogledu sigurnosne opreme, biti na najvišoj tehnološkoj razini. Uz najsuvremenije sustave ventilacije, rasvjete, prometnih senzora i videonadzora, obje cijevi bit će opremljene vrhunskim sigurnosnim sustavima koji u slučaju izvanredne situacije, primjerice prometne nesreće, omogućuju preusmjeravanje prometa u privremeni dvosmjerni režim u roku od nekoliko minuta.
U području ispred portala tunela bit će instalirani sustavi za preusmjeravanje prometa preko središnjeg razdjelnog pojasa s pomičnim betonskim barijerama. Svaka cijev opremljena je za takav režim, od ventilacije do prometne signalizacije.
Tunel planiran u 3D modelu
Primjenom metode BIM (Building Information Modeling - informacijsko modeliranje zgrada) svi relevantni podaci o građevini pohranjeni su u digitalnom 3D modelu. Osim bolje preglednosti i veće mogućnosti kontrole, time je u svakom trenutku moguće utvrditi, primjerice, tko je ugradio rasvjetu, gdje su položeni kabeli ili kakva je struktura betona.
Takav pristup omogućuje visoku transparentnost u fazi planiranja i izgradnje te znatno olakšava održavanje i buduće obnove.
Tunel električnom energijom opskrbljuje mala hidroelektrana
Kako bi se tunel što više opskrbljivao energijom iz obnovljivih izvora, koristi se i hidroenergija. Na sjevernom portalu izgrađena je mala hidroelektrana koja koristi podzemne vode za proizvodnju električne energije.
Snaga turbine iznosi 69 kW, a godišnja proizvodnja prelazi 500 MWh. Električna energija izravno se koristi u tunelu, čime se postiže visoka učinkovitost.
Od 1991. austrijska vrata prema jugu
Dovršetak tunela Karavanke 1. lipnja 1991. obilježen je kao početak nove ere gospodarskog i prometnog razvoja te kao izraz želje Austrije i tadašnje Jugoslavije za zajedničkom europskom budućnošću. Državni vrh, predsjednici vlada i brojni predstavnici gospodarstva okupili su se tada na naplatnoj postaji Rosenbach kako bi prisustvovali tom povijesnom događaju.
Tunel dug osam kilometara izgrađen je u suradnji Austrije i Jugoslavije. Ukupno je tada u austrijski dio, koji obuhvaća 4,4 kilometra tunela i 16,8 kilometara autoceste Karavanke, uloženo oko 240 milijuna eura. Tunel od tada predstavlja sigurniju i znatno bržu alternativu prijevojima Wurzen i Loibl, koji su osobito zimi često bili teško prohodni.
Nova naplatna postaja Rosenbach do kraja 2027.
Prije potpunog završetka projekta bit će izgrađena i nova glavna naplatna postaja Rosenbach prema novom standardu ASFINAG-a. Pripremni radovi započeli su početkom ožujka 2026., a završetak se očekuje do kraja 2027. Kao i na drugim lokacijama, bit će postavljene privremene naplatne konstrukcije kako bi se promet tijekom radova što manje ometao.
Nove naplatne postaje gradit će se u jedinstvenom dizajnu, uz naglasak na održivu gradnju i korištenje obnovljivih materijala, osobito drva. Za opskrbu energijom koristit će se obnovljivi izvori: krovovi će biti opremljeni fotonaponskim sustavima, a zgrade će se grijati i hladiti pomoću dizalica topline. Vrijednost ove investicije iznosi oko 30 milijuna eura.
Stjepan Felber | Ekovjesnik