Novo poglavlje bečke Ringstraße, jednog od najpoznatijih svjetskih bulevara
Više prostora za pješake i bicikliste na bečkom Ringu | Radovi na preuređenju prve dionice počinju već ove jeseni na Schottenringu
Znameniti bečki bulevar Ringstraße, poznatiji kao Ring, nije samo turistička atrakcija i reprezentativna prometnica koja okružuje povijesnu jezgru grada, već i nezaobilazno mjesto urbanog života na kojem se više od 150 godina susreću povijest i budućnost austrijske prijestolnice. Od jeseni 2026. započinje njegovo novo poglavlje: preuređenje pješačkih i biciklističkih staza donijet će više prostora, zelenila, ljepote i ugodnosti.
Grad Beč ove jeseni počinje s preuređenjem pješačkih i biciklističkih staza na Ringu. Na rubnim dijelovima kolnika uredit će se nove biciklističke staze s ozelenjenim površinama, a umjesto dosadašnjih tijesnih pješačko-biciklističkih staza nastat će nova, nekoliko kilometara duga pješačka aleja. Time će se dobiti znatno više prostora za sigurno kretanje pješaka i biciklista, a radovi na redizajnu Ringa počet će već ove jeseni na Schottenringu.
Bečani su godinama priželjkivali razdvajanje pješačkog i biciklističkog prometa na ovom reprezentativnom bulevaru, a sada se Grad Beč zajedno s prvim bečkim okrugom konačno hvata tog zadatka. U središtu projekta su rubni dijelovi kolnika i bočne aleje koje će ubuduće nuditi više prostora za šetnju i vožnju biciklom te općenito poboljšati kvalitetu boravka za sve građane i turiste. Preuređenje će započeti na oko 700 metara dugom Schottenringu i to s njegove unutarnje strane, između stanica podzemne željeznice Schottentor i Schottenring. Početak radova planira se početkom jeseni 2026., nakon završetka radova na polaganju novih cjevovoda na području Schottenringa.
- © Stadt Wien / Christian Fürthner
„Svatko tko se Ringom kreće pješice ili biciklom zna da je na mnogim dionicama vrlo tijesno i nepregledno. U budućnosti želimo uvesti jasna rješenja i iskoristiti postojeći potencijal kako bismo stvorili ujednačene i lako prepoznatljive rute. Sjenovite aleje bit će ubuduće u potpunosti namijenjene isključivo pješacima, a rubni dio kolnika pretvorit će se u novu biciklističku aleju s većinom odvojenim biciklističkim stazama širine 4,50 metara. Ponegdje će nastati i prave biciklističke ulice. Time ljudima dajemo više prostora za šetnju, vožnju biciklom i kvalitetan boravak. Naravno, osigurat ćemo i mnogo dodatnog zelenila i mjesta za sjedenje“, ističe bečka pročelnica za planiranje i mobilnost Ulli Sima.
Projekt slijedi cjelovit pristup razvijen u suradnji s renomiranom konzultantskom tvrtkom Gehl Architects za urbano istraživanje i dizajn sa sjedištem u Kopenhagenu. U središte se stavljaju potrebe ljudi kao korisnika, uz uvažavanje iskustava iz drugih projekata u Beču, ali i u velikim svjetskim gradovima. Ova tvrtka je, među ostalim, sudjelovala u preuređenju njujorškog Times Squarea te u projektima u Hamburgu i Perthu. Fokus planiranja bočnih zona Ringa je kontinuiran, ujednačen i privlačan oblik pješačkih i biciklističkih površina.
Razdvajanjem pješačkog i biciklističkog prometa svi su na dobitku
Ovisno o intenzitetu korištenja pojedinih dionica Ringa, preuređivat će se njegova unutarnja ili vanjska strana. Prometne trake za motorna vozila i vozila javnog prijevoza neće se mijenjati, no nova organizacija prometa pogodovat će i vozačima automobila jer će raskrižja biti preglednija, a prijelazi sigurniji.
Uz razdvajanje pješačkog i biciklističkog prometa te ujednačen dizajn, u novom planiranju naglasak je na kontinuiranom, jasnom vođenju kretanja i uporabi kvalitetnih, pristupačnih materijala. Dosadašnja nepregledna i često zbunjujuća skretanja postat će prošlost, a zelene površine uz pločnike i mjesta za sjedenje stvarat će nove prostore koji pozivaju na zadržavanje.
„Godinama se zalažem za suvremeno preuređenje Ringa. Riječ je o poboljšanju kvalitete boravka za sve građane Beča te o osiguravanju živog središta grada. Projekt omogućuje održiv razvoj jedne od prometno najopterećenijih ulica u Beču za sve sudionike u prometu, pri čemu je razdvajanje pješačkih i biciklističkih staza ključan element sigurnosti i kvalitete za sve generacije“, objašnjava Markus Figl, načelnik prvog bečkog okruga i predsjednik pokrajinske organizacije ÖVP-a u Beču.
- © Mobilitätsagentur Wien / ZOOMVP.AT
Široke dvosmjerne biciklističke staze i biciklističke ulice u boji pijeska
Buduća biciklistička aleja s većinom dvosmjernih staza širine 4,50 metara pružat će mnogo više prostora i udobnosti duž cijelog Ringa. Također, prvi put u Beču biciklističke staze bit će izvedene u boji pijeska. Ta boja referira se na povijesni izgled nekadašnjih šljunčanih jahačkih aleja i skladno uklapa uz reprezentativne zgrade duž Ringa. Osim toga, kontrast u odnosu na pločnik olakšat će snalaženje i povećati sigurnost. Boja se neće nanositi površinski, već će se ugraditi u asfalt, što osigurava dugotrajnost.
„Bečki Ring je vizitka grada i naš veliki vodeći projekt u ovom mandatu. Cilj nam je kvalitetna cjelina koja će se dosljedno provoditi u svim fazama preuređenja i značajno unaprijediti javni prostor. Ring je oduvijek bio projekt svog vremena, a sada je vrijeme da ga prilagodimo zahtjevima današnjice. Novim konceptom oblikovanja povezujemo kontekst, funkciju, estetiku i prepoznatljivu atmosferu Ringa, uz jasan fokus na graditeljsko nasljeđe i aktivnu mobilnost. Ring u budućnosti mora prije svega ponuditi veću sigurnost, udobnost i kvalitetu za pješake i bicikliste. Naš je cilj vratiti ovu raskošnu šetnicu građankama i građanima Beča kao siguran, suvremen i klimatskim promjenama prilagođen bulevar visoke arhitektonske kvalitete“, poručuje Selma Arapovic, predsjednica kluba NEOS-a u Beču.
- Schottenring - Heßgasse © Mobilitätsagentur Wien / ZOOMVP.AT
„Međutočke“ povećavaju sigurnost
Dosadašnji asfaltirani pločnik ispred javnih zgrada i palača na Ringu zamijenit će se propusnim granitnim popločenjem bez prepreka, čime se prostor uljepšava i rasterećuje. Važna mjesta prijelaza za pješake preko biciklističke aleje označit će se popločanim „međutočkama“ – malim otocima koji omogućuju sigurno zaustavljanje između prijelaza. Time se na tim mjestima usporava biciklistički promet, a raskrižja dodatno osiguravaju proširenjima pločnika.
„Razvijati planove za bečki Ring poseban je zadatak jer je riječ o jednom od najpoznatijih svjetskih bulevara s velikim potencijalom, osobito u bočnim zonama, da postane prostor prilagođen ljudima. Naš pristup u središte stavlja čovjeka i daje prednost sporijem ritmu koji potiče zadržavanje i uživanje u gradu. Želimo stvoriti niz privlačnih mjesta koja podupiru svakodnevni život, a istodobno u ovom užurbanom gradskom okruženju donose više jasnoće, udobnosti i intuitivne orijentacije. Kombiniranjem jedinstvenih kvaliteta Beča s iskustvima iz drugih gradova, projekt ima za cilj pretvoriti Ring u živ i ljudima prilagođen prostor – mjesto koje odgovara svakodnevnim potrebama Bečana, ali istodobno nudi vrhunsko iskustvo posjetiteljima“, kaže Liselott Stenfeldt, direktorica istraživanja i razvoja te partnerica u Gehl Architects.
- Schottenring - Gonzagagasse © Mobilitätsagentur Wien / Gehl Architects
Schottenring dobiva široku dvosmjernu biciklističku stazu i 900 m² zelenih površina
Od jeseni 2026. započinje etapno preuređenje na oko 700 metara dugom Schottenringu, i to na unutarnjoj strani između stanica podzemne željeznice Schottentor i Schottenring. Pješaci će u ovom dijelu Ringa dobiti znatno više prostora te će se ubuduće moći kretati sjenovitom pješačkom alejom i pločnikom, dok će biciklisti dobiti dvosmjernu stazu širine 4,50 metara. Na pojedinim dijelovima prve dionice i dalje će biti moguć pristup vozilima, a uredit će se više od 900 m² zelenih površina s 12 novih stabala.
Podrška povjesničara
Grad Beč je pri planiranju preuređenja Ringa zatražio mišljenje i savjete vodećih stručnjaka za povijest Ringa, poput povjesničara umjetnosti i profesora Tehničkog sveučilišta Haralda Stühlingera.
„Ring nije izgrađen odjednom, već je nastajao tijekom nekoliko desetljeća i pritom se mijenjao i prilagođavao potrebama grada. Izvorno su glavnim kolnikom smjele prometovati samo kočije, dok su teretna vozila koristila tzv. teretnu ulicu, današnju Zweierlinie. Tek kasnije uvedene su konjske tramvajske linije. Sve do razdoblja nakon Prvog svjetskog rata jahačka aleja (Reit-Allee) bila je doista namijenjena isključivo jahačima. Ring počiva na funkcionalnoj i estetskoj ideji, ali ostaje trajno prilagodljiv, a planirano preuređenje nadovezuje se na tu ideju i donosi nužnu prilagodbu. Nastavak te povijesti uz istodobni razvoj vidljiv je u precizno oblikovanom javnom prostoru, kvalitetnom popločenju i urbanoj opremi poput klupa i zelenih površina“, objašnjava Harald R. Stühlinger, voditelj istraživačkog područja povijesti umjetnosti na TU Wien.
- Četiri etape preuređenja Ringa © Mobilitätsagentur Wien
Postupno preuređenje i korištenje sinergija
Kao i kod svih većih radova, Grad Beč će preuređenje Ringa iskoristiti za obnovu komunalne infrastrukture. Preuređenju Schottenringa prethode radovi na polaganju novih cjevovoda ispred Palais Hansena te duž ulica Hohe Staufengasse, Wipplingerstraße i Börsegasse.
Nakon radova na Schottenringu slijedit će preostale tri faze projekta. Druga faza obuhvatit će Universitätsring te Schubert-, Stuben- i Parkring, a treća Opernring, Burgring i Dr.-Karl-Renner-Ring. Posljednja, četvrta faza, obuhvatit će Kärntner Ring. Nakon završetka svih faza nastat će kontinuirane pješačke i biciklističke aleje: na unutarnjoj strani Ringa od Schottenringa do trga Schwarzenbergplatz, a na vanjskoj od Schubertringa do opservatorija Urania.
Beč nastavlja sustavno širiti mrežu biciklističkih staza
Grad Beč poziva sve zainteresirane građane da se o projektu informiraju putem mrežnih stranica meinring.wien ili na informativnoj izložbi u Ringturmu (Schottenring 30) 8. i 9. travnja 2026., od 16.30 do 19.30 sati. Naglasak izložbe bit će na prvoj dionici preuređenja, Schottenringu, dok su planovi za ostale dijelove Ringa još u izradi.
Šestu godinu zaredom Grad Beč nastavlja svoju biciklističku ofenzivu s 33 nova projekta i oko 12,5 kilometara novih biciklističkih staza i prateće infrastrukture u 2026. Poseban naglasak ove godine stavljen je na nastavak glavnih biciklističkih pravaca i povezivanje postojećih dionica. Postupno preuređenje i razdvajanje pješačkog i biciklističkog prometa na Ringu jedan je od ključnih projekata mandata aktualne gradske uprave. Sve informacije o projektima dostupne su na fahrradwien.at.
- © Mobilitätsagentur Wien / ZOOMVP.AT
Povijest Ringa
Bečki Ring jedan je od najpoznatijih svjetskih bulevara, koji stoji uz bok Aveniji Champs-Élysées u Parizu, Broadwayu u New Yorku, Nevskom prospektu u Sankt-Peterburgu i drugima. Jedinstvenost ovog prostranog uličnog poteza leži u tome što se, kao rijetko koji drugi, ističe monumentalnošću, stilskom raznolikošću i dojmljivim nizom raskošnih državnih zdanja i impozantnih privatnih palača.
Beč se kao metropola počeo razvijati odlukom cara Franje Josipa I. od 20. prosinca 1857. kojom je naloženo rušenje gradskih zidina te proširenje užeg gradskog središta na reprezentativna područja i njegovo urbanističko povezivanje s predgrađima. U tu je svrhu 1858. raspisan prvi međunarodni javni urbanistički natječaj, na koji je pristiglo 85 projekata. Glavni plan izrađen je 1859., a bulevar je trasiran već 1860. nakon čega je započela izgradnja prvih objekata kod Kärntnerstraße i Rudolfsplatza. Svečano otvaranje dijela između Schwarzenbergplatza i Burgtora održano je 1. svibnja 1865. Izgradnja cijele zone Ringa odvijala se postupno, a posljednja faza završila je tek s padom Monarhije. Tako je područje Ringa više od 50 godina bilo veliko gradilište.
Površine na kojima su se nalazile gradske zidine, jarci i vanjska zona fortifikacijske strukture (fra. glacis) pretvorene su u najveće unutarnje gradsko razvojno područje, kakvo se danas u Beču može usporediti s prenamjenom nekadašnjih željezničkih kompleksa ili projekatom Seestadt Aspern. No, razlika je u tome što je više od 200 hektara činilo iznimno vrijedno građevinsko zemljište u samom središtu grada. U kontekstu tadašnjeg natjecanja među europskim prijestolnicama, stambene palače, najamne zgrade i monumentalna zdanja uklopljeni su u suvremeni urbanistički koncept s reprezentativnim javnim prostorima. Stvorene su raskošne avenije obrubljene drvoredima, prostrani trgovi i parkovi te hijerarhijski organizirana mreža ulica različitih oblika i funkcija. Iza svih tih planova nije stajala samo težnja za higijenskim i sigurnim gradom nego i potreba za modernim, reprezentativnim i lijepim urbanim prostorom koji će omogućiti reprezentaciju plemstva, ali ponajprije građanskog sloja.
U natječaju se isprva polazilo od širine Ringa od oko 76 metara, no izvedena je širina od respektabilnih 57 metara. Gradovi poput Münchena, Londona i osobito Pariza već su u to doba pokazali kako trebaju izgledati reprezentativne ulice, avenije i bulevari. Uz glavne kolnike za kočije i zaprege, bile su potrebne i sporedne prometnice koje su služile kao pristup trgovinama i stambenim zgradama. Te su prometnice bile odvojene zelenim pojasevima s drvoredima, pri čemu zelenilo nije imalo samo estetsku funkciju, već je pružalo hlad i smanjivalo prašinu u ulici. Između širokog glavnog kolnika i simetrično raspoređenih sporednih prometnica na unutarnjoj strani Ringa uređena je pješačka aleja, a na vanjskoj strani jahačka aleja, kako bi i ti sudionici prometa imali jasno odvojene prostore za kretanje. Ubrzo su se pojavili i prvi konjski tramvaji, a sredinom 1890-ih ovom reprezentativnom ulicom dopuštena je i vožnja bicikala. Teške zaprege morale su koristiti teretnu ulicu, tzv. Zweierlinie, no prometovanje Ringom u početku je bilo uređeno s vrlo malo pravila. Pri susretu vozila vrijedilo je pravilo lijevog kretanja, koje je tek 1938. zamijenjeno vožnjom desnom stranom. Posljednja velika promjena dogodila se u srpnju 1972., kada je glavni kolnik pretvoren u jednosmjernu cestu u smjeru kazaljke na satu.
Ringstraße ili Ring, koja je na početku urbanističkog natječaja 1858. nosila naziv „Boulevard“, ubrzo je iz političkih razloga preimenovana u današnje ime. Pojedini dijelovi ovog poligonalnog uličnog poteza dobili su različite nazive, koji su se tijekom posljednjih 160 godina mijenjali pod utjecajem političkih i ideoloških okolnosti.
Iako se različiti dijelovi ove četiri kilometra duge ulice u pravi prsten dužine 6,5 km zatvaraju tek povezivanjem s Franz-Josefs-Kaiem duž obale Dunavskog kanala, Ring predstavlja prometnu arteriju pulsirajuće metropole, važno turističko odredište i trajno upisan element kolektivne svijesti njezinih stanovnika, kao i arhitektonski izraz jedne epohe koja nosi njezino ime.
>>> Pročitajte još >>> U prvih šest mjeseci 2025. ostvaren značajan porast biciklističkog prometa u ulici Argentinierstraße
- Postojeća biciklistička staza na Dr.-Karl-Renner-Ringu © Ekovjesnik
Razvoj biciklizma na Ringu
Prvi planovi za izgradnju biciklističke infrastrukture duž bečkog Ringa pojavili su se već u prvoj fazi procvata ove vrste mobilnosti na prijelazu stoljeća. Nakon žustre javne rasprave gradske su vlasti 1899. umjesto „jahačke aleje“, danas vanjske pješačke aleje, odlučile urediti makadamsku biciklističku stazu. Međutim, tadašnji bečki gradonačelnik dr. Karl Lueger (1897.-1910.) ubrzo je promijenio mišljenje i predložio da se umjesto zasebne „biciklističke aleje“ uvede asfaltirana „biciklistička traka“ uz oba rubna kolnika. No, ni taj prijedlog nije realiziran, a dok je na novouređenoj Gürtelstraße u isto vrijeme nastajala jedna od prvih dvosmjernih biciklističkih staza od Zapadnog kolodvora (Westbahnhof) prema sjeveru, slična infrastruktura na Ringu propala je neposredno prije realizacije i dugo ostala tek vizija.
Inače, dio Ringa kasnije je po bečkom gradonačelniku nazvan Doktor-Karl-Lueger-Ring. Upravo njemu pripisuje se najveća zasluga za preobrazbu Beča u suvremeni grad na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, no zbog populističke i antisemitske politike tadašnje Austrijske kršćanske socijalne stranke (Christlichsoziale Partei – CS), koju je osnovao i vodio do smrti, u Austriji se danas smatra kontroverznom povijesnom osobom. Zbog toga je taj dio Ringa u travnju 2012. preimenovan u Universitätsring.
U socijalistički vođenom „Crvenom Beču“ međuratnog razdoblja, unatoč ponovljenim zahtjevima „radničkih biciklista“, nisu se gradile biciklističke staze. U središtu je bila isključivo potpora javnom prijevozu. U razdoblju austrofašizma ipak su izgrađene nove biciklističke staze, ali ne na Ringu nego uz izlazne gradske pravce poput Lassallestraße, Triester Straße i Wientalstraße.
U razdoblju nakon 1945., obilježenom urbanizmom i prometnim planiranjem naklonjenim automobilima, u Beču su i javni prijevoz i biciklistički promet bili snažno zanemareni. Čak su i postojeće biciklističke staze uklanjane kako bi se dobilo više prostora za motorni promet, a biciklisti su postupno nestajali iz bečke ulične slike. Nakon promjene paradigme sredinom 1970-ih poticanje biciklističkog prometa moralo je praktički krenuti od nule. Ipak, biciklistička staza na Ringu bila je u osnovnoj mreži planiranoj 1983. predviđena tek kao „dugoročna mjera“. Zahtjevi biciklističkih udruga i pojedinih oporbenih predstavnika ostajali su bez odjeka. To se događalo u vrijeme kada su biciklisti na Ringu smjeli koristiti isključivo glavni kolnik i to pod uvjetom da su bili spremni izložiti se opasnosti među tramvajima i kolonama automobila.
U tadašnjem planiranju i politici biciklizam se uglavnom shvaćao kao rekreativna i sportska aktivnost, a ne kao svakodnevno prijevozno sredstvo. Tek je intervencija Helmuta Zilka, omiljenog bečkog gradonačelnika od 1984.-1994. i velikog zagovornika biciklizma, ubrzala izgradnju kružne biciklističke staze „Ring-Rund“ (uključujući Franz-Josefs-Kai). Tako je prvi dio između Burgtheatera i Opere otvoren 31. srpnja 1985., a više-manje cijela trasa puštena je u promet 26. lipnja 1987., kada ju je osobno prvi put prošao gradonačelnik Zilk. Valja napomenuti da prva biciklistička trasa nije išla s obje strane ulice, što je donosilo niz praktičnih i prometno-pravnih problema. Iz današnje perspektive zanimljivo je i to da je oko petine troškova pokriveno sredstvima tvrtki poput Coca-Cole ili Schöpsa u okviru sponzorskih aktivnosti.
Biciklistička staza na Ringu, najfrekventnija i simbolički najvažnija u Beču, od samog je početka bila predmet kritika. Nazivi poput „opasna krpana staza“ („gefährlicher Fleckerlteppich“) ili „biciklistička staza koja smeta pješacima“ („Fußgänger-Belästigungs-Radweg“) svjedoče o tadašnjem javnom mnijenju.
Temeljni problem postojeće biciklističke staze, unatoč kasnijim proširenjima i poboljšanjima, jest u tome što ne dovodi u pitanje tradicionalnu hijerarhiju prometnih oblika te biciklističku infrastrukturu uglavnom smješta na pločnike. Dok je za motorni promet danas na Ringu rezervirano i do devet prometnih traka, uključujući glavne i sporedne kolnike, pješaci i biciklisti često su prisiljeni dijeliti isti prostor, što dovodi do sukoba.
Aktualni plan u tom smislu predstavljaju novost pa čak i moguću prekretnicu jer će se prvi put veliki dijelovi biciklističke staze na Ringu urediti i na sporednim kolnicima, dosad dominantno namijenjenima automobilima. I to ne na štetu pješaka, kao najranjivijih sudionika u prometu. Time se biciklistima napokon dodjeljuje prostor u uličnoj strukturi Ringa koji im pripada u skladu s načelima ekološki održive mobilnosti.
Stjepan Felber | Ekovjesnik