INGV upozorava na širenje netočnih informacija o seizmičkoj aktivnosti
CAMPI FLEGREI | Potres magnitude 4,4 koji je 21. svibnja u 5:50 sati pogodio područje Flegrejskih polja označio je početak novog seizmičkog roja, čiji su parametri u skladu s dosad zabilježenom seizmičkom aktivnošću.
Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) objavio je danas pojašnjenje o preliminarnoj studiji o razvoju bradiseizma na području Campi Flegrei i njezinim interpretacijama u medijima.
Potres magnitude Md 4,4 zabilježen je u četvrtak, 21. svibnja, u 5:50 sati po lokalnom vremenu te lociran na dubini od približno tri kilometra, oko dva kilometra od Bacolija u zaljevu Pozzuoli. U trenutku objave priopćenja Vezuvskog opservatorija INGV-a (Osservatorio Vesuviano) u 6:30 sati preliminarno su zabilježena još četiri potresa magnitude Md ≥ 0.0, od kojih su dva locirana, a najveća zabilježena magnituda iznosila je Md = 4,4 ±0,3.
„Prošlo je neko vrijeme otkad nisu zabilježeni snažniji seizmički događaji, još od potresa magnitude 4,0 od 1. rujna 2025. Taj je razmak možda stvorio određenu psihološku iluziju, ali znamo da se bradiseizam ne zaustavlja”, izjavila je za ANSA-u Lucia Pappalardo, ravnateljica Vezuvskog opservatorija (Osservatorio Vesuviano) pri Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV).
„I ranije smo imali mirnija razdoblja”, nastavila je Pappalardo, „ali seizmička aktivnost nikada nije potpuno prestala, već se nastavila uz manju količinu oslobođene energije. I parametri povezani s bradiseizmom nastavljaju se istim ritmom”, uz izdizanje tla od jednog centimetra mjesečno, koje se bilježi od veljače, te emisiju plinova od 1300 tona dnevno u središnjem području Solfatare.
U svjetlu tih podataka može se očekivati „seizmička aktivnost slična onoj zabilježenoj tijekom 2025. u kojoj je zabilježen potres magnitude 4,6, najsnažniji potres dosad registriran na području Flegrejskih polja otkad postoji nadzor putem seizmičke mreže razvijene tijekom 1980-ih godina“, dodala je Pappalardo.
Analize procesa koji se odvijaju u dubini ovog područja „upućuju na postojanje poroznije i propusnije zone u kojoj dolazi do nakupljanja magmatskih fluida na dubini između tri i četiri kilometra, dok se magma nalazi na dubini između sedam i osam kilometara”, istaknula je Pappalardo.
- Izvor: INGV terremoti
„Građani se o seizmičkim aktivnostima trebaju informirati isključivo putem službenih priopćenja Instituta i Odjela civilne zaštite“
Povodom pojedinih informacija koje su se početkom vikenda pojavile u medijima u vezi s preliminarnim znanstvenim radom o razvoju bradiseizma na području Flegrejskih polja, Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV) pojašnjava da je riječ o preliminarnoj studiji koja se trenutačno nalazi u fazi znanstvene recenzije te da ona ne predstavlja determinističko predviđanje razvoja fenomena, a još manje predviđanje skorih seizmičkih ili eruptivnih događaja.
Rad, dostupan na platformi arXiv, iznosi istraživačku hipotezu o razvoju deformacije tla na području Flegrejskih polja i analizira mogućnost da bi se trenutačni trend tijekom sljedećih godina mogao razviti prema drukčijem dinamičkom režimu, čija priroda zasad nije detaljno definirana.
U INGV-u također naglašavaju da su pojedine interpretacije i rekonstrukcije objavljene u medijima studiji pripisale sadržaje, izjave i značenja koji se ne nalaze u izvornom znanstvenom tekstu, stvarajući neprimjeren i potencijalno alarmantan prikaz rezultata.
Posebno se ističe da se izraz „kriptirano predviđanje”, koji se pojavio u pojedinim člancima, odnosi isključivo na tehničku metodologiju koja se koristi u međunarodnoj znanstvenoj zajednici za potvrđivanje prognostičkih analiza putem vremenski certificiranih zapisa te ne podrazumijeva postojanje tajnih predviđanja ili skrivenih scenarija povezanih s područjem Flegrejskih polja.
„Važno je razlikovati znanstveno istraživanje, koje po svojoj prirodi razvija i provjerava interpretativne hipoteze, od službenih aktivnosti praćenja i procjene rizika koje INGV provodi u okviru nacionalnog sustava civilne zaštite”, istaknuo je predsjednik INGV-a Fabio Florindo. „Svaka procjena stanja kaldere provodi se na temelju svih promatranih parametara i dijeli putem nadležnih institucionalnih kanala.”
INGV ponovno naglašava da se područje Flegrejskih polja neprekidno nadzire putem multiparametarskih mreža i sustava aktivnih 24 sata dnevno te poziva građane da se o razvoju bradiseizma i seizmičke aktivnosti informiraju isključivo putem službenih priopćenja Instituta i Odjela civilne zaštite (Dipartimento della Protezione Civile – DPC).
Stjepan Felber | Ekovjesnik