Fotografije koje su se ovih dana munjevito proširile svjetskim medijima prikazuju indonezijsku plažu Kuta prekrivenu ogromnim količinama otpada koje je na obalu izbacio Indijski ocean. Još uoči ovogodišnjih božićnih blagdana plažu Kuta svakog je dana čistilo 700 čistača, a 35 kamiona odvozilo je oko stotinu tona otpada na obližnje odlagalište.

Posljednjih godina sve su očitiji ogromni razmjeri onečišćenja mora i oceana prouzročeni prekomjernom svjetskom proizvodnjom i potrošnjom plastike. Situacija je uistinu alarmantna, no u UN-u vjeruju kako još uvijek ima nade za smanjenje onečišćenja plastičnim otpadom ukoliko se svjetske vlade, tvrtke i svaki pojedinac na ovom planetu obvežu i snažnije posvete rješavanju ovog problema.

Gomilanje dodatne mase na brodovima uvelike smanjuje njihovu hidrodinamičku učinkovitost, odnosno dolazi do smanjenja brzina, veće potrošnje goriva i stvaranja više emisija CO2. Također, sve to dovodi i do velikih novčanih gubitaka. Korištenje novog premaza omogućit će lakše uklanjanje obraštajnih organizama s podvodnog dijela brodskog trupa.

Uzimajući u obzir da se svake godine u oceane ispuštaju milijuni tona plastike, za većinu te količine se ne zna gdje završava i kakav je njezin utjecaj na morski ekosustav. Studija je pokazala kako morski organizmi prisutni u oceanima jednu plastičnu vrećicu mogu rastrgati na milijune mikroskopskih komadića, prije no što se prošire oceanom.

Iako je Sredozemno more već dugo jedno od najonečišćenijih mora svijeta, ovaj problem bi uskoro mogao postati još veći budući da se omjer ribe i plastike opasno približava izjednačenju, upozorili su europski stručnjaci na nedavno održanoj Regionalnoj konferenciji dionika iz sektora plave ekonomije u organizaciji Unije za Mediteran (UfM) u Napulju

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.

Općenito je poznato da su oceani puni plastike, ali ono što nije poznato jest koliko se zapravo plastike nalazi u oceanima. Korištenjem fluorescentne boje moguće je detektirati i najmanje komadiće plastičnog otpada koji se nalaze u morskom ekosustavu.

Svakim danom proizvodi se sve više plastičnog otpada koji zbog lošeg sustava njegovog zbrinjavanja završava u morima i oceanima gdje uzrokuje razne ekološke probleme. Švedski znanstvenici razvili su novu tehnologiju koja bi mogla pridonijeti redukciji tog globalnog problema!

Meduze se šire oceanima, dok zagrijavanje, zakiseljavanje i deoksigeniranje mora i oceana prijete drugim morskim životima. Nakon dugog ignoriranja ovih lijepih, ali misterioznih stvorenja, znanstvenici pokušavaju shvatiti kako se prilagođavaju životu u toplijim, kiselim i manje oksidiranim morima.

Niti jedna svjetska zemlja ili kontinent, pa tako ni Europska unija, koja se obvezala smanjiti onečišćenje mora plastičnim otpadom za 30 posto do 2020. godine, sama ne može riješiti ovaj ogroman problem čije se katastrofalne posljedice javljaju mnogo brže od ranijih očekivanja.